Najhladniji mjesec u godini počeo je izuzetno visokim temperaturama. Dovelo je to već sada do niza nepovoljnih promjena i za ljudsko zdravlje i za prirodu. Stručnjaci upozoravaju - plaćamo visok danak klimatskim promjenama.
Visoke temperature izmamile su brojne građane u prirodu. No, toplo vrijeme u zimskom razdoblju uzrokuje zdravstvene probleme, posebno kod kroničnih bolesnika. S Rebra napominju kako su oscilacije temeperatura opasne. U utorak na hitni prijem KBC-a Zagreb pregledano je 180 pacijenata, a dnevni prosjek je između 100 do 120 ljudi.
“Velike promjene dnevnih temperatura utječu na kardiovaskularne zdravlje pa ljudi s kroničnim tegobama, srčanim bolestima i visokim tlakom isto tako imaju tegobe. To smo očekivali i očekujemo još veći broj pacijenata i pregleda u hitnoj službi”, rekla nam je Ana Jelaković, Specijalistica nefrologije s KBC-a Zagreb.
Poremećen bioritam pčela
Mir na pčelinjaku jedan je od najvažnijih uvjeta dobrog zimovanja. No, zbog dugog perioda južine i neobično visokih temperatura za ovo doba godine, poremetio se i bioritam pčela. Umjesto da miruju, zuje oko košnica i traže cvijet.
“Treba ih pustiti da se same prirodno razvijaju i dočekaju prve ozbiljnije nektarne paše. Ne možemo mi tu protiv klimatskih promjena ništa možemo jedino raditi naš posao najbolje što možemo, a onda što bude”, otkriva pčelar David Pikutić.
Sedam od 10 iznadprosječno toplih prosinaca
U zadnji deset godina sedam prosinaca bilo je iznadprosječno toplo. Pčele svake godine sve više stradavaju zbog klimatskih promjena stoga se pčelari na sve moguće načine bore i prilagođavaju kako bi njihovi medonosni kukaci preživjeli.
“Stanje u košnicama je dosta alarmantno. Pčele unose pelud kao da je proljeće i ako sada naglo dođe do dužeg zahlađenja, bit ćemo u problemima. Pčele se neće povlačiti prema hrani nego će ostati grijati leglo i može doći do ugibanja zajednica. Intervenirali smo s postavljanjem pogača i nadamo se da će to biti dovoljno i da neće biti većih gubitaka u proljeće”, objašnjava pčelar Marko Prašički.
Problem potvrđuje i Dražen Jerman, predsjednik Hrvatske udruge pčelara Pčelinjak: “Od strane države potpuno nerazumjevanje po tom pitanju vlada tako da smo osuđeni na to što jesmo i tu moramo plivati kako znamo i umijemo.”
Uz pčele počela se buditi i vegetacija. U Dalmaciji već je krenula berba šparoga, procvali su jorgovani kao i agrumi. Ovakva pojava može biti iznimno opasna za poljoprivredu jer nastupi li dulje hladno razdoblje u narednim mjesecima, moglo bi doći do katastrofalnih posljedica.
“Zakašnjeli udar zime svakako donosi velike štete. Zato možda ne žurjeti s nekim poslovima pogotovo ne gnojidbom i jačom, većom rezidbom nego malo pričekati i vidjeti još dvadesetak dana kako će se odvijati vremenska situacija”, otkriva agrometeorolog Marko Vučetić.
Meterolozi ističu da se visokim tempraturama ipak nazire kraj. Naša meterologinja Tea Blažević napominje: “Ipak se nazire promjena vremena i već potkraj nedjelje slijedi naoblačenje koje će rezultirati kišom. Neće to biti značajniji ugriz zime, ali ipak će temperature se spustiti i koliko toliko bi se trebala normalizirati situacija da bude primjerenija zimi nego proljeću.”
Priroda se itekako buni zbog klimatskih promjena, krajnje je vrijeme da je poslušamo.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!