O tome zašto Ministarstvo gospodarstva, unatoč energetskoj krizi i stremljenjima Europske unije za hitnom tranzicijom na obnovljive izvore energije, dulje od godinu dana nije donijelo potrebne podzakonske akte koji bi otkočili investicije u sektoru OIE, za TNT govorili su Aljoša Pleić iz Udruženja za OIE HGK i Neven Duić, profesor s Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu.
Pleić kaže da će se Hrvatska do 2050. godine prestati koristiti fosilna goriva. “Naravno, ne svih ali rlo blizu ostvarenja tog cilja”, rekao je Aljoša Pleić. Rekao je da su europske zemlje značajno ubrzale sve svoje postupke, a da smo mi u tome stali.
“Po nekim statistikama smo vrlo dobri. Po udjelu u ukupnoj potrošnje energije iz obnovljivih izvora smo u vrhu, u prvih 6-7 zemalja sa 31 posto, dok je prosjek Europe na 21 posto, ali po instaliranim kapacitetima, implementaciji novih tehnologija po kojem god parametru uzmete smo po začelju Europe”, rekao je Pleić.
Dodaje da u Hrvatskoj u električnu mrežu dolazi preko 50 posto energije iz obnovljivih izvora, ali da od novih tehnologija dobivamo tek 15 posto, dok ostatak dolazi iz hidroelektrana.
Profesor Neven Duić kaže da Hrvatska ima odlične potencijale za korištenje energije vjetra i sunca.
“Ne samo da bi smo mogli vrlo brzo preći na obnovljive izvore, nego bi mogli postati veliki izvoznik električne energije i vodika u jednom trenutku”, kaže Duić te kaže da mu se čini da postoji tendencija kočenja korištenja i razvoja obnovljivih izvora zbog uvoza plina iz Sibira koji je sad stao. Kaže da smo mogli odavno preći na obnovljive izvore i da je dovoljno projekata bilo spremno još prije desetak godina, ali napominje da smo tehnički spremni.
“Energetska kriza se ne može korisiti kao izgovor”
Pleić kaže da smo imali rast instalacije i korištenja solara u kućanstvima i gospodarskim objektima između 2021. i 2022. godine, za tvrtke preko 500 posto, a za kućanstva skoro 50 posto narasla.
“U industrijskom smislu, velikih elektrana uopće nema”, kaže Pleić i dodaje da je država zakonima predvidjela da se industrijske elektrane na obnovljive izvore moraju realizirati od ideje do implementacije od 5-7 godina. Ističe da je to odlično, ali da mi ne možemo krenuti u implementaciju jer se čekaju odobrenja od regulatornih agencija, koje određuju pravila, po više od godinu dana.
.mxf-175x117.jpg)
“Interes je enormno velik. Nije sve realno, ne može se ni očekivati da će se sve realizirati u razumnom roku, ali ako se realizira samo dio toga, to su brojevi koje bi mi trebali po našoj strategiji iamti do 2030. godine”, kaže Pleić i dodaje da ne vidi kako će se to ostvariti osim ako se žurno ne otvore investicije i ministarstvo ne pokrene izdavanje energetskih odobrenja.
Duić kaže da je energetska kriza u nekom trenutku mogla biti izgovor za otežavanje donošenjenja nekih odredbi, no ističe da je problem u tome što je sve zakočeno već šest godina i da se energetska kriza ne može koristiti kao izgovor.
“Postoje namjerna kočenja zelene tranzicije zbog drugih interesa”
Cijeli se proces zakočio i gotovo da nema novih projekata”, kaže Duić i dodaje da krovni solari, koji se sad masovno ugrađuju, da se radi o malom apsolutnom iznosu. Napominje i to da im je za ugrađivanje krovnih solara dva dana trebalo za investiciju i 363 dana da bi dobili sve papire.
“Taj proces je zapeo u birokratizaciji svega. I moguće je da postoje i namjerna kočenja zbog drugih interesa”, kaže Duić i dodaje da mu se čini da se svjesno ide na ruku plinskom lobiju.
“Neke plinske investicije prolaze bez problema. Ne kažem da neke nisu potrebne. LNG je europska strateška investicija, međutim kočenje obnovljivih izvora dugoročno koristi plinskom lobiju”, kaže Duić.
Na pitanje je li kriza u Ukrajini pridonijela prelasku na obnovljive izvore, Duić kaže da gledano na europskom nivou je donijelo ubrzanje zelene tranzicije. “No, u Hrvatskoj imamo određeno ubrzanje tranzicije na industrijskim krovovima, jer se to naprosto isplati, međutim problem je u politici koja nije prepoznala zelenu tranziciju kao način rješavanja krize, i kao nekakvu mogućnost da Hrvatska u budućnosti pozicionira kao izvoznik energije, a ne kao uvoznik, jer oni moraju donijeti odluke da se proces ubrza”, kaže Duić.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare