Aktualnu turističku sezonu, poskupljenja, kao i održivost kojoj stremimo u emisiji Klimatska budućnost komentirao je prof.dr.sc. Josip Mikulić, redoviti profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu i znanstveni savjetnik na Institutu za turizam.
Najprije je komentirao aktualne brojke turističke sezone.
“Od početka godine, s današnjim danom, smo ostvarili i veći broj turističkih dolazaka i noćenja nego što smo ih imali prošle godine. Dolasci su negdje oko 11 posto veći nego lani u dosadašnjem razdoblju, noćenja je nešto manje. Što se službenih podataka tiče, imamo bolje performanse i što se tiče istog razdoblja 2019., koju volimo nazivati rekordnom. Dosadašnji tijek tursitičke sezone ide dosta dobro, prema podacima sustava eVisitor.”
Naš poznati stručnjak osvrnuo se i na natpise o tzv. “lipanjskoj rupi”.
“Ova turistička godina je dosta drugačija od prošle. Dok smo lani još nekako jahali na tom postpandemijskom valu, ove godine se više nitko niti ne sjeća pandemije, zračni prijevoz se ponovno vratio u nekakvu normalu, svi naši konkurenti su se vratili ponovno u igru. S druge strane, imamo značajan porast cijena u turizmu, a zajedno s uvođenjem eura su sve cijene postale puno transparentnije.”
Je li porast cijena posljedica inflacije ili lova u mutnome, Mikulić je ocijenio ovako:
“Jednim dijelom se može opravdati većim cijenama poslovanja, no puno većim dijelom je to posljedica lovljenja u mutnom. Zbog sve veće masovnosti našeg turizma, pogotovo u vrijeme ljetnih mjeseci, mnoge naše prakse u turizmu poprimaju trgovačke prakse, sve manje se tu radi o kvalitetnom ugostiteljstvu, i sigurno će se te cijene sada kad ćemo tek osjetiti pune razmjere inflacije na potrošačko ponašanje, odraziti na turiste i njihovo ponašanje. Ne sumnjam da ćemo u srpnju i kolovozu koji su nam tradicionalno najjači mjeseci postići dobre pokazatelje u smislu fizičkog prometa. Što se financija tiče, vidjet ćemo kad dobijemo procjene HNB-a. Kako cijene idu prema gore i prihodi rastu, to će sigurno dovesti do promjena u potrošačkom ponašanju.”
Naš poznati stručnjak za turizam komentirao je i naše sadržaje, odnosno, turističku ponudu.
“Ne možete biti preskupi sve dok isporučujete dovoljnu razinu kvalitete. Turisti koji si to mogu priuštiti će doći, oni koji ne mogu, neće. Vi ne možete biti preskupi sve dok je gost zadovoljan. Ove godine ćemo imati izazovnu špicu sezone.”
Složio se Mikulić da bi bilo poželjno imati manje turista koji će više trošiti.
“Bilo bi poželjno imati manji pritisak na špicu sezone, gdje smo zbog nekontroliranog porasta smještajnih kapaciteta zadnjih desetak godina, stvorili velike gužve u ljetnim mjesecima.”
Istaknuo je i da smo postali previše ovisni o turizmu.
“Svi kalkuliramo da ćemo svake godine imati uspješnu turističku sezonu i to se planira u prihodima, ali bilo bi bolje da imamo manju ovisnost o turizmu.”
Mikulić kaže da nam cilj mora biti što kvalitetniji i sadržajniji turizam.
“Moramo tražiti povećanje prometa u pred i postsezoni, a ne kroz dodatne pritiske u ljetnim mjesecima. Nova strategija održivog razvoja turizma to i predviđa, dok je prošla strategija isticala važnost dizanja kvalitete smještajnih kapaciteta, a ne gradnje novih. Dogodilo se to da se broj smještajnih kapaciteta u privatnom smještaju udvostručio s 400.000 kreveta u 2012. na više od 800.000 u 2019. I sad je došlo do dodatnog porasta u odnosu na 2019. Privatni smještaj nije nepoželjan, problem je nekontrolirani porast ukupnih kapaciteta, a zbog vrlo kratke sezone privatnog smještaja, on, u biti, samo stvara gužve u ljetnim mjesecima, nema neku veliku privlačnu moć kako bi turiste privukao u ožujku ili travnju recimo. Zato kroz daljni rast privatnog smještaja stvaramo samo pristisak na špicu sezone, a to vodi ka smanjenom turističkom doživljaju, smanjenoj kvaliteti života lokalnog stanovništva.”
Ipak, Mikulić tvrdi da ipak Hrvatska ima jasnu sliku o tome što želi od turizma.
“Nova strategija po prvi put u svom naslovu sadrži riječ održivi turizam. U prošlom radzoblju je problem bio neprovođenje te strategije, sve se prepustilo tržištu, mnogi su vidjeli priliku da se mogu okoristiti kroz vlasništvo nekog apartmana, i u nedostatku boljih prilika za ulaganje i ideja, mnogi su uskočili na taj vlak. Danas imamo najveći broj ležajeva po glavi stanovnika u Europskoj uniji, dok je iskorištenost tih istih kapaciteta kad to promatramo na razini EU jako niska, ne nalazimo se čak niti među prvih deset destinacija.”
Upravlja li Hrvatska svojim turističkim razvojem? Mikulić kaže da upravlja u određenoj mjeri. Ipak…
“Jako puno toga se prepušta samom tržištu da se ono samo regulira. Nemamo dovoljno dobre kontrole onoga što se događa u prostoru. Imali smo desetljeće povijesno niskih kamatnih stopa, imamo izrazito nisko porezno opterećenje obiteljskog smještaja koje se paušalom oporezuje, i sve je to mnogima bio znak da se isplati ulagati u gradnju smještajnih kapaciteta, koristi ima cijeli građevinski sektor, ali se zaboravlja da je turizam jako osjetljiv na masovnost. Kad se počne narušavati turistički doživljaj, može se naštetiti vrlo pozitivnom imidžu Hrvatske kao turističke zemlje, a onda se to vrlo brzo prenosi društevnim mrežama. Jednom kad dođete na loš glas, vrlo teško je popraviti reputaciju.”
Komentirao je i sezonalnost.
“Malo smo produžili turističku sezonu, ali i dalje u kolovozu ostvarimo više turističkih noćenja nego što ostvarimo od prvog do kraja šestog mjeseca. Imamo ekstremnu sezonalnost, to se ne može tako lako promijeniti. Moramo u onim destinacijama gdje je turističkih smještaja već previše prestati dodatno zaoštravati situaciju. Imamo dijele Hrvatske s atraktivnim resursima, a nemamo osnovnu turističku infrastrukturu, nemamo smještajnih kapaciteta, i tamo bi valjalo u njih ulagati.”
Novi zakon o turizmu također je zanimljiva tema.
“Na provedbi puno toga kod nas zna zaštekati. Dobro je da imamo Zakon s obzirom na veliki značaj turizma za Hrvatsku, na kraju će sve ovisiti o tome kako će se to implementirati i provoditi”, kaže Mikulić.
“Ovaj zakon je dobra platforma za neko potencijalno buduće usmjerenje razvoja jer se po prvi put ustvari mjeri i prati koliki je stvrani pritisak u destinacijama. U zakon je ugrađen i taj fond za turizam kojim će se poticati projekti koji idu u smjeru održivog turizma. Ono što bih ja volio vidjeti u tom zakonu su “batine” da se stane na kraj onom nepoželjnom ponašanju, devastaciji prostora, iznajmljivanju na crno itd.”, istaknuo je naš poznati stručnjak.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!