U Hrvatskoj više od 60 posto stanovništva živi u gradovima, stoga su gosti u Klimatskoj budućnosti bili gradonačelnici Bjelovara, Križevaca i Krapine.
Gradonačelnik Bjelovara, Dario Hrebak, kaže da treba biti spreman na europske projekte. “Imamo spremnih projekata vrijednih oko 200 milijuna eura. Jako je teško danas naći dobro građevinsku firmu s obzirom na veliku količinu europskog novca, a najbolje tek slijedi jer EU ima spremne nove poticaje. Tu će biti ogroman prostor za zelenu tranziciju i održivost gradova”, rekao je.
Zoran Gregurović, gradonačelnik Krapine, kaže da oni imaju isti problem s građevinskom operativom. “Imamo dosta već pripremljenih projekata. Vidim problem od projektanata do operative koja će moći odraditi ono što bismo mi željeli”, rekao je.
Mario Rajn, gradonačelnik Križevaca, kaže da je ovo prilika kao nikada do sad. “Mi smo u toj priči već šest godina i stavljamo naglasak na uključivanje građana, odnosno kućanstavaa. Važna je tema energetskog siromaštva i moramo osvijestiti svaku pojedinu grupu”, rekao je.
“Hrebak kaže da su oni jedan od najdigitaliziranijih gradova u Hrvatskoj. “Bili smo i najtransprentniji, više nismo i to je dobro jer smo mi prvi krenuli tim putem. Građani sve naše predmet mogu vidjeti on-line, kao i kako gradonačelnik troši novac. Digitalizacijom idemo naprijed, a i smanjuje se taj birokratski sustav. Kod nas upis u vrtić ide samo s osobnom iskaznicom, a ne da se nekome nosi bombonjera. Isto je i kod dobivanja stipendija i ostalog”, dodao je.
Gregurić kaže daje uključivanje građana važno, ali uvijek ima onih koji su proaktivnijih. “Stariji građani nemaju dostupnost interneta, a i tamo postoje problemi”, tvrdi.
Rajn je rekao da Križevci do 2030. mogu biti energetski održiv grad. “Sav naš prirez smo spremni vratiti građanima za energetsku tranziciju. Kroz zajedničke investicije preko namjenskih fondova želimo djelovati prema najugroženijima”, rekao je. Smatra da su energetske zajednice s fotonaponskim krovovima ogromna prilika.
“Naše cijelo komunalno poduzeće se grije od biomase i geotermalnih izvora”, dodao je.
Što se tiče geotermalnih izvora, Hrebak kaže da je to ogromna prilika i da svaki grad u Hrvatskoj može biti energetski neovisan. “Mađarska ima 200 bušotina, Hrvatska ima dvije. Mi možemo u Bjelovaru napraviti pet-šest takvih bušotina da griju grad. No tu su tri stupa, jedno je rješavanje problema rasvjete i stavljanje pametne LED rasvjete, drugo je ovo što rade Križevci i treće su geotermalni izvori”, rekao je.
Gregurić smatra da je javna rasvjeta jako važna. “Mi idemo u rekonstrukciju javne rasvjete. Sad će rasvjeta biti i daljinski upravljana, jedan dio će biti smart, dio će biti smart-ready”, napomenuo je.
Rajn kaže da smo autocentrična nacija. “Moja definicija pametnog grada je da se svi mogu sigurno kretati pješke i biciklima. Stoga smo uveli javne bicikle, a što se tiče infrastrukture nje nikad dovoljno i uvijek se mora razvijati. Mi moramo promjeniti svijest”, dodao je.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!