Meteorologinja Tea Blažević u emisiji Klimatska budućnost ugostila je najboljeg hrvatskog profesora geografije Dejana Nemčića, višu savjetnicu u Agenciji za odgoj i obrazovanje Marinu Ništ i Dražena Šimlešu, sociologa, znanstvenog suradnika u Institutu Ivo Pilar. S njima je razgovarala o tome treba li klimatska kriza biti u većem fokusu u sustavu obrazovanja. Svoj uvid u ovu temu dale su i Lana Golob iz Odjela za odgoj i školstvo u Rijeci, aktivistica Laura Skala i autorica Marica Milčec.
Profesor Nemčić objasnio je koliko doista stigne s učenicima proći teme kao što su održivi razvoj, s obzirom na to da postoje i drugi sadržaji.
“Učenike brine jesu li klimatske promjene istina ili teorija zavjere”
“Satnica je natrpana i malo je vremena u kojemu se možemo baviti ovim temama. Nažalost, ove dvije godine su bile teške i online nastava je bila i nismo se mogli baviti ovim temama, održivim razvojem, ali kad je kurikulum natrpan, kad je satnica natrpana, vi to možete možda spomenuti učenicima”, objasnio je Nemčić, navodeći da s učenicima treba proći i druge teme.
“Učenicima to nije dovoljno da oni zapravo saznaju i dobiju pravu sliku svih problema što se tiče klime. Ono što njih najviše brine jest je li to zbilja istina ili je to nekakav mit, teorija zavjere”, dodao je profesor, navodeći da su učenici bombardirani raznim informacijama te da je stoga zadaća profesora da ih educiraju o tome.
Je li dostatno da djeca o ovoj temi slušaju samo međupredmetno?
“Nije dostatno, pogotovo ako mi ne svedemo održivi razvoj samo na klimatske promjene ili zaštitu okoliša”, ističe Šimleša.
“Kod mladih ljudi morate raditi nešto konkretno”
“Trebamo se osvijestiti da su i klimatske promjene posljedica određenih problema u našem društvu i ekonomiji i da kad bi njih riješili, klimatske promjene bi postale puno blaži problem. Cijela škola bi trebala postati obrazovni poligon za održivi razvoj jer tu onda imamo i sve druge predmete – možemo učiti o povijesti, matematici, fizici, kemiji…”, dodao je.
VEZANE VIJESTI
Šimleša ističe da su učenici i učitelji preopterećeni i da je potrebno drugačije sustavno obrazovanje za sve najbitnije teme.
“Ako želimo imati škole koje educiraju djecu za održivi razvoj, trebamo razmisliti na koji način da to bude jedna od glavnih tema u obrazovnom sustavu”, navodi Šimleša.
“Kod mladih ljudi morate raditi nešto konkretno, oni moraju vidjeti konkretne rezultate. Ako dođem na sat i samo kažem da postoji globalno zatopljenje, da se ledenjaci otapaju… Oni moraju raditi neki konkretan projekt, da osjete količnu tog problema”, kazao je Nemčić.
“Tema klimatskih promjena je tema 21. stoljeća koja mora biti u školama”, dodao je.
“Postoji kronični nedostatak vremena”
Marina Ništ je komentirala koliko se vremena u školama može posvetiti ovim temama.
“Moram priznati da se divim koliko ljudi zapravo puno rade. Nisam ušla niti u jednu školu a da nemaju neki projekt održivog razvoja, i ne samo jedan nego i više. Ono što su spomenule kolege u studiju je kronični nedostatak vremena”, kazala je Ništ i dodala:
“Sretna sam što je kurikulum održivog razvoja napravljen. Obuhvaća puno i zahtjeva puno vremena za provođenje. Puno se radi projekata s učenicima, ali većinu toga rade učitelji i nastavnici entuzijastično i u svoje slobodno vrijeme.”
Kaže da učenike nije teško pridobiti na takve projekte, ali naglašava da ima jako malo vremena.
“Fali nam sustavni pristup, treba nam 1000 Dejana”
Zaključci panel rasprave s obrazovnim sustavom o tranziciji Hrvatske prema klimatskoj netralnosti pokazali su da je 95% članova zabrinuto zbog klimatskih promjena, trećina ima stav da obrazovni sektor ima važnu ulogu u komuniciranju klimatskih promjena, 74% ispitanika kaže da im je potrebna dodatna edukacija i to primjerice kroz stručne skupove.
“To je široka tema. Fali nam taj sustavni pristup, treba nam 1000 Dejana. To se na kraju svede na taj osobni entuzijazam nekoga od njih. Uvijek se zapitam što bi se sve učinilo kad bi ti ljudi imali sustavnu podršku – u priručnicima, kontinuiranoj edukaciji i podršci. Mi nemamo priručnik za ovu temu”, rekao je Šimleša i dodao da ovisimo o entuzijastima u obrazovnom sustavu.
“Sve je na entuzijazmu”
Nemčić ističe da djecu zanimaju teme vezane uz klimatske promjene, ali da je ta tema aktualna tek nekih zadnjih pet godina.
“Učitelji koji su završili prije 30 godina nemaju edukaciju i novih informacija kao mi mlađi. Problem je taj entuzijazam, to sve nešto dodatno što biste vi trebali dati u svoje slobodno vrijeme. Ovo je sve na entuzijazmu”, navodi Nemčić.
“Izazov je biti učitelj, ne samo geografije, nego općenito danas”, dodao je.
Šimleša ističe da se treba baviti uzorcima i da je u tome obrazovanje ključno.
“Održivi razvoj ne postoji bez građanskog odgoja”
“Koliko bi jednoj školi pomoglo da se jedna takva tema provode kroz sve predmete. Primjerice, da djeca mjesec dana uče o vodi ili potrošačkom društvu i onda da se kroz sve predmete ta tema sustavno educira, provodi i uči djecu. Bez povezanosti ne postoji održivi razvoj”, naglasio je Šimleša.
“Održivi razvoj ne postoji bez građanskog odgoja i obrazovanja”, dodao je.
VEZANE VIJESTI
Nemčić je dodao da je to prevažna tema da bi se njome bavili samo nastavnici.
Osvrćući se na klimatske skupove, Nemčić navodi da je glavni problem to što se tamo samo čuju riječi. Komentirao je i kako mladi na njih gledaju.
“Oni imaju velika očekivanju, vide političare koji vode najmoćnije države, očekuju da se našeto riješi. Ovo je naš planet, ni moj ni vaš, nego zajednički i očekuju konkretna rješenja da se planet spasi i da imamo svjetliju budućnost”, rekao je Nemčić.
“Promjena počinje na nama”
Lana Golob iz Odjela za odgoj i školstvo u Rijeci komentirala je uvođenje Građanskog odgoja u Rijeci, u sklopu kojeg je i klima pronašla svoje mjesto.
“Model građanskog odgoja i obrazovanja temelji se na šest dimenzija. jedna od njih je ekološka dimenzija koja problematizitra utjecaj čovjeka na okoliš, koja učenike uvodi u teme održivog razvoja, klimatskih promjena, recikliranja”, rekla je Golob, navodeći da su učenici zadovoljni.
“Važno je poslati poruku da i odgovornost leži na pojedincu i da pojedinac može utjecati na pozitivnu promjenu. To nije što se događa nekom drugom, promjena počinje na nama”, poručila je Golob.
Aktivistica Laura Skala smatra da su ovakve teme posebno važne mladima posljednjih nekoliko godina.
“U Hrvatskoj nije dovoljno spomenuti kroz jedan ili dva predmeta što su klimatske promjene. Bitno je reći kada su počele, tko je kriv i najbitnije – koje su dugoročne posljedice”, kazala je Skala.
“S okolišem i kvalitetom našeg života ne možemo kupovati vrijeme”
Šimleša ističe da je potrebno mlade educirati o takvim temama te da oni to dosta brzu “upijaju” i savladaju.
“Mi zapravo njima krademo budućnost. Ako vam netko ukrade budućnost, onda ste u pasivnoj poziciji i nemate volju za životom. To je najgora stvar koju im možemo učiniti, da ne mare za budućnost jer je nesigurna, jer stalno dolaze novi izazovi i jer kupujemo vrijeme. S okolišem i kvalitetom našeg života ne možemo kupovati vrijeme”, rekao je.
“Minimum intervencije u prirodu može dati maksimum potencije”
Spisateljica priča za djecu Marica Milčec kaže da je jedna od tema kojima se bave u vrtićima odvajanje otpada i reciklaža.
“Samo odgajatelj koji ima stav prema okolišu može uspješno djelovati na početak stvaranja stavova kod djece prema okolišu”, rekla je Milčec, dodajući da to u vrtićima traje godinama.
Istaknula je da su prošli i kroz vrijeme krize i neimaštine što je također imalo svoju ekološku, ekonomsku i odgojnu dimenziju.
Milčec je otkrila i što je motivira za pisanje svojih djela. “Motivacija. U radu s djecom je važnije od svega promatrati pratiti djecu.”
“Minimum intervencije u prirodu može dati maksimum potencije – to je nešto što će vremenom postati i mora postati stav čovječanstva”, poručila je Milčec.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
