Naša meteorologinja Tea Blažević u Glasgowu je na klimatskoj konferenciji COP26. Tamo je u gradskoj vijećnici razgovarala sa zagrebačkim gradonačelnikom Tomislavom Tomaševićem.

Susrećete se ovdje s gradonačelnicima drugih europskih gradova kako biste razgovarali. Što će točno biti na stolu?

Tomašević: Na stolu će biti na koji način unutar velikih gradova unutar EU možemo transformirati gradove na način da što brže smanjimo emisije stakleničkih plinova, ali i kako da što brže gradove prilagodimo na sve loše efekte klimatskih promjena koje nažalost očekujemo u ovom ili onom obliku.

Što se Hrvatske tiče 29% emisija nam dolazi iz prometa što je dosta velik postotak. Kakvi su tu planovi što se Zagreba tiče?

Tomašević: Mi imamo cilj da 2035. godine cijelu autobusnu flotu prebacimo na nula emisija. Bit će kombinacija ili električnih ili vodika, još se rade neke analize oko samog goriva, odnosno pogona na koji će biti autobusi. To je već usvojena obveza unutar grada Zagreba i na tome radimo. Moramo usporiti i ovaj trend, smanjenja putnika u javnom prijevozu, a povećanja automobila gdje obitelji imaju po dva, čak i tri automobila. Tu ne govorimo samo o klimatskim promjenama nego i lokalnom zagađenju.

Dobar način kako to smanjiti je nešto na što vi ukazujete svojim primjerom, to je vožnja biciklom. Razgovarala sam s pripadnicima biciklističke federacije, kažu da ih se na neki način zapostavlja i da se u prvi plan guraju električni automobili dok je ovaj način puno jeftiniji i puno brže vodi ka rezultatima. Što vi mislite o tome što se Zagreba tiče?

Tomašević: Vidjeli smo primjere skandinavskih zemalja koje su već puno prije krenule s različitim politikama stimulirati vožnju bicikla u urbanoj mobilnosti odnosno gradskom prometu i to je imalo znatne pozitivne efekte i na zdravlje ljudi i kvalitetu života i oni su sve to radili bez elektrifikacije automobila i mislim da sve to treba biti u miksu. Naravno da će elektrifikacija automobila dati jedan od ključnih doprinosa, no bez većeg fokusa na javni prijevoz i bicikle nećemo doći do ovih ciljeva. No ono što mene zabrinjava, sve ove obveze koje su države dostavile do 2030. godine vidi se da je to daleko od onog što je potrebno da se ispuni cilj ograničenja zagrijavanja od 1,5 stupanj što je dogovoreno u Parizu 2015. Prema novim analizama idemo prema 2,4 stupnja što je apsolutno problematično za cijeli svijet.

Što se tiče biciklističke infrastrukture u Zagrebu, jeste li već počeli nešto širiti?

Tomašević: Jesmo, predstavit ćemo uskoro proračun, tu su projekti vezani za biciklističke magistrale, osim toga radit ćemo na više parkinga za bicikle. Počet ćemo raditi na infrastrukturi, a osim toga svaka nova prometnica koja se radi u gradu ima kao standard biciklističke staze. Trebat će neko vrijeme da se transformira grad.

Glasgow ima odličan primjer dobro izgrađene infrastrkture?

Tomašević: Opet, s druge strane moram priznati da dobar dio cesta još uvijek nije prilagođen, oni su industrijski grad i trebat će i njima neko vrijeme da se transformiraju

Ali dobro je da krenemo? Što se tiče Zagreba, krenuli bi sljedeće godine?

Tomašević: Iduće godine i konkretno za biciklističke magistrale i parkirališta što je velik problem. Ljudi moraju vezati bicikle za ograde, što je zabranjeno. Biciklističku infrastrukturu moramo gledati cjelovito. Mislim da su jedno od rješenja dijeljene zone smirenog prometa, odnosno ceste koje koriste automobili i biciklisti.

Je li dio plana i zatvaranje centra grada za promet?

Tomašević: Ne možda zatvaranje, ali definitivno širenje pješačkih zona. To je trend svugdje u Europi.

Uslijed klimatskih promjena moglo bi doći do smanjenja dostupnosti pitke vode. Mi s druge strane imamo dosta velike gubitke u vodoopskrbnom sustavu, vidjeli smo nedavno situaciju sa Selskom. Ministar Ćorić rekao mi je da o tome više treba razmišljati lokalna samouprava.

Tomašević: Ja mislim da trebaju razmišljati i jedinice lokalne samouprave, ali i država u suradnji s Hrvatskim vodama. Mi smo imali nekoliko sastanaka na tu temu. Što se tiče Grada Zagreba, planiraju se velike investicije u sljedećih 10 godina u vodoopskrbu mrežu i mrežu odvodnje.

Znači, ide se u zamjenu tih starih cijevi?

Tomašević: Ide se u zamjenu i u povećanje učinkovitosti, definitivno na smanjenje gubitaka, tu govoroimo o 2 milijarde kuna investicija u sljedećih 8 do 9 godina. Mi to ne samo da moramo napraviti radi ekoloških razloga nego i financijskih jer jako puno gubimo na samo pumpanje vode u sustav gdje 50% te vode iscuri van. S druge strane bitne su i nove europske direktive koje će penalizirati sva vodoopskrbna poduzeća koja imaju tako velike gubitke.

Znači, plaćat ćete kazne?

Tomašević: Tako je, ako nećemo vrlo brzo početi smanjivati te gubitke vode onda ćemo plaćati vrlo velike kazne koje bi se mogle popesti i do 100 milijuna kuna godišnje.

Najavili ste u suradnji s Regea agencijom novi projekt rekonstrukcije 40% javne rasvjete u svrhu povećanje energetske učinkovitosti i da se smanji štetni utjecaj na klimu. Kada to kreće?

Tomašević: Mislim da se radi o investiciji od 300 milijuna kuna. Bit će javna nabava za privatne partnere po ESCO modelu, tako da ćemo tu zamjenu javne rasvjete u gradu Zagrebu financirati iz ušteda od troškova električne energije po ESCO modelu.

Znate li dio grada gdje se najprije kreće s tim?

Tomašević: Ne, to je rašireno po cijelom gradu, a radi se o jednom od dva tipa rasvjete koju trenutno imamo u gradu. U tom smislu, izvojio bih sunčane krovove gdje smo isto tako, u suradnji s Regeom, dobili jednoglasnu potporu Gradske skupštine za instalaciju minimalno 50mW sunčanih panela u Zagrebu bilo na krovovima javnih, komercijalnih ili višestambenih zgrada. Ako znamo da je u cijeloj Hrvatskoj instalirano samo 150mW sve ove godine, a mi u ove četiri godine želimo minimlano 50mW, to je donekle ambiciozno, ali mislim da ćemo uspjeti.

Posljednja istraživanja pokazuju i o tom toplinskom opterećenju u gradu. O tome ste i sami pričali, o važnosti zelene infrastrukture. Je li se što izgradilo od zelene infrastrukture otkako ste na vlasti i hoće li?

Tomašević: Hoće, naravno, ne može to sve u 6 mjeseci koliko smo na vlasti. Definitivno, idemo na povećanje broja drveća u gradu, to je bitno za mikroklimu, posebice za toplinske udare koje nažalost možemo očekivati, važno je da očuvamo i proširimo zelene površine jer su one bitne i za ove situacije urbanih poplava.

Zašto se onda ne krene žustrije sa sadnjom drveća?

Tomašević: Sve to treba svoje procedure javne nabave, promjene određenih odluka u Gradskoj skupštini da bi se krenulo na većoj razini s time. Ima to svoju zakonitost, no sve što smo obećali u svom programu, vezano za povećanje zelenih površina ćemo ostvariti.

Za kraj, recite mi očekivanja od konferencije, današnjeg sastanka. Rekli ste mi da bi to sve moglo ići pesimističnije.

Tomašević: Zabrinjava me to, sve ove dugoročne ciljeve koji se najavljuju do 2070. godine je jako teško pratiti, događa li se išta. Ono što je ključno jesu obaveze do 2030. godine. Jedino to i to jedino ako ćemo to moći ocijenjivati na godišnjoj razini drže li se sve zemlje tih obaveza, onda ćemo tek znati krećemo li se prema ograničenju globalne temperature koje će biti koliko toliko održivo. Mi ćemo i s 1,5 stupnjem imati znatne negativne efekte na klimu, neke potpuno ireverzibilne, međutim ako idemo na više od 2 stupnja to će biti klimatski kaos.

Mislite li da djecu dovoljno educiramo o tome i može li zagreb prvi istupiti po tom pitanju da se uvede obavezna edukacija?

Tomašević: Budući da radimo na kurikulumu za Građanski odgoj i obrazovanje i sigurno će jedna od tema biti zaštita okoliša i klimatske promjene. Mislim da se dosta toga već i promijenilo u obrazovnom sustavu i da se puno više educira o klimatskim promjenama u svakom smislu, što je uzrok klimatskih promjena, što građani mogu napraviti u svakodnevnom životu, što je potrebno napraviti na razini cijelog suatava da bi smanjili emisije stakleničkih plinova, ali uvijek može bolje. Ipak se nadam da će te buduće generacije biti puno ekološki svjesnije i da će voditi energetsku i klimatsku tranziciju prema boljem. pravednijem i zelenijem društvu u sljedećih nekoliko desetljeća.

Sva događanja i intervjue sa summita COP26 možete pronaći ovdje.

Cijelu specijalnu emisiju Klimatske budućnosti iz Glasgowa možete pogledati OVDJE.