Ekstremne prilike diljem svijeta u razgovoru s našim novinarom Esmirom Milavićem komentirao je profesor Hans-Otto Portner, iz IPCC-a, Međuvladinog panela za klimatske promjene.

Profesor se najprije osvrnuo na aktualnu situaciju.

“Pa vidimo da se klimatske promjene povećavaju, vidimo promjene i utjecaje koje možda još prije nekoliko godina nismo očekivali. Tako da to zapravo i nije iznenađenje, ali iznenađuje intenzitet događaja i intenzitet utjecaja. A znamo da su klimatske promjene uzrokovane čovjekovim djelovanjem”.

Naš reporter ga je potom upitao za granicu od 1.5 stupnjeva koju smo dogovorili Pariškim sporazumom, a ne smijemo prijeći kad je u pitanju globalno zagrijavanje, kao i činimo li dovoljno da to spriječimo.

Profesor se tu složio s većinom ostalih znanstvenika u tome da nam trebaju oštrije mjere djelovanja.

“Pitanje radimo li dovoljno stalno je s nama. Svakako možemo generalizirati da generalno ne činimo dovoljno da zaustavimo klimatske promjene. Postoje neke ‘ambicioznije’ zemlje, ali i one koje su spore i ovisne. U prosjeku još uvijek nismo na putu koji bi nam omogućio da kažemo da imamo povjerenja da možemo zadržati globalno zagrijavanje ispod 1.5 stupnjeva. Ovo je svakako problem”.

Ono što najviše zabrinjava, kaže profesor, jest to da ćemo sadašnjim mjerama doći do tri stupnja zagrijavanja, a to će nas odvesti u budućnost i promjeniti planetu na način na koji nam se ne bi dopao.

Vlade obećavaju mnogo, osobito u okviru konferencija COP, ali ne čine dovoljno.

Stručnjak Međuvladinog panela za klimatske promjene istaknuo je da imamo lijepe ciljeve o klimatskim promjenama, ali imamo problema i nedostataka u implementaciji, vrijedi kako za klimatske promjene tako i za zaštitu bioraznolikosti.

Na upit novinara hoće li London u budućnosti imati klimu sličnu Barceloni, profesor je komentirao koja područja bi bila najviše ugrožena od strane klimatskih promjena ukoliko ne krenemo s oštrijim mjerama.

“Na osnovi novog izvještaja možemo reći da rizik od klimatskih promjena prelazi s umjerenog na visok između 1.5 stupnjeva i 2 stupnja. Riječ je tu i o porastu razine mora koja neće poštedjeti područje Velike Britanije. Tu su i toplinski valovi kojima već svjedočimo, zatim i suša, osobito na području Mediterana, gdje se onda u takvim okolnostima može računati na sve češće požare. Periodi s ekstremnom kišom koja će izazivati poplave na mjestima gdje nismo očekivali da će se događati. Čini se da sjeverna hemisfera prilično konstantno doživljava visoke temperature.”

Ipak, možemo se prilagoditi, no imamo jaz u adaptaciji. Možemo učiniti više u smislu mjera predostrožnosti kako bismo se zaštitili od budućih utjecaja.

Profesor je komentirao i odluke političara uslijed agresije na Ukrajinu o nastavku korištenja ugljena, unatoč odlukama o phase-out-u na posljednjoj konferenciji COP 26.

“Ovaj novčič ima dvije strane. Jedna je energetska sigurnost koja tjera ljude da koriste fosilna goriva. S druge strane, svaka kriza pa i ova da se okrenemo grijanju i proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora energije, što se mora povećati. Trenutno plaćamo kašnjenja koja su se dogodila tijekom prethodnih stoljeća kada ljudi nisu dovoljno ozbiljno shvatili klimatske promjene.”

Milavić je profesoru postavio pitanje o dostupnosti hrane u budućnosti.

“Postoji izazov za sigurnost hrane za ljude. Potrebno je promijeniti ponašanje potrošača, to je jedna stvar. Također je potrebno promijeniti mentalitet, kako možemo istraživati prirodu za daljnju prizvodnju hrane. Na nivou EU-a trenutno se vodi rasprava o tome da se pokušaju nadoknaditi gubici u proizvodnji žitarica u Ukrajini te da se mobiliziraju površine koje su izdvojene za prirodu i mobiliziramo ih i za poljoprivrednu proizvodnju. Ali, ovo je onda opet u suprotnosti s ciljevima o zaštiti bioraznolikosti kako bi nam se pomoglo u ublažavanju klimatskih promjena i prilagođavanju.”

Još jedan element je i prekomjeran izlov ribe kojim ugrožavamo situaciju u oceanima.

“To je paralelan niz događaja koji se tiču oceana, a prošlotjedni događaj UN-a o oceanima svakako je pomogao u stvaranju svijesti o klimatskim izazovima u oceanima uzrokovanim zagrijavanjem. Ne samo da imamo toplinske valove na kopnu, imamo i morske toplinske valove. Povrh toga svjedočimo zakiseljavanju oceana zbog akumuliranog CO2. Imamo izazov s gubitkom kisika iz oceana, što zovemo hipoksija, a što negativno utječe na ribarstvo. Dakle, suočavamo se I s padom ribarstva. Riba se, naime, kreće s klimatskim promjenama jer želi ostati na što nižoj temperaturi. I vidimo gubitak bioraznolikosti, osobito u tropskom pojasu oko ekvatora. Koraljni grebeni opadaju u toplim vodama.”

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.