Iako posljednji izvještaj Međuvladinog panela za klimatske promjene ukazuje na sve brojnija sušna razoblja, strahuje se od povećanja magnituda i učestalosti pojava intenzivnih oborina, što bi moglo pogodovati učestalijim poplavljivanjem. Ukupna šteta od poplava mogla bi narasti do 98 milijardi eura godišnje do 2080. godina.
Mjere upravljanja rizicima od poplava sve su važnije, a još važnije je smanjiti emisije stakleničkih plinova. Inače će ekstremi biti sve frekventniji i žešći – i poplave i toplinski valovi i požari. U emisji Klimatska budućnost situaciju je analizirala naša meteorologinja Tea Blažević.
O stanju u Hrvatskoj govorili su Tatjana Vujnović, voditeljica odjela za hidrološku prognozu DHMZ-a i Zoran Đuroković, generalni direktor Hrvatskih voda.
“Hidrološke prognoze postoje još od Nila i Egipta”
Vujnović je rekla da hidrološke prognoze postoje oduvijek – još od Nila i starog Egipta.
“Ono što su Hrvatske vode i DHMZ zajednički počeli raditi 2014. je izrada operativnog sustava za prognozu poplava na slivu rijeke Save. Od rujna 2014. do prosinca 2016. izradili smo prognostički sustav za sliv rijeke Save. U EFOS isto šaljemo hidrološka i meteorološka mjerenja, a član smo i svjetske meteorološke organizacije”, rekla je ukratko radu o DHMZ-a.
VEZANE VIJESTI
Đuroković je istaknuo da ništa ne može bez sustavnog pristupa: “Prvo netko treba na vrijeme prognozirati, još bolje ako smo temeljem prethodnih sustava zajedno planirali što moramo učinti u slivu. A kad već dođu te nedaće koje su najavljene putem modela, do izražaja dolazi i struka te iskustvo i srce na terenu. Treba se i boriti s poplavama, to su teški uvjeti kad treba upotrijebiti mehanizaciju i ljude, ne rade to Hrvatske vode same. Oslanjamo se na vatrogasce, civilnu zaštitu, a po potrebi i vojsku.
Moramo se prilagođavati onome što vidimo oko sebe. Klimatske promjene vrlo su izvjesne… Rijetko tko ima Kopački rit, Lonjsko polje, Mokro polje. Privremeno možemo pohraniti dvije milijarde kubnih metara vode, a da se nikome ništa ne dogodi.”
Vujnović je rekla da su započeli izradu novih modela za sliv Drave i Dunava i za Jadranski sliv. “To je posao koji nikada ne prestaje.”
Potom je pojasnila razliku između bujičnih, nizinskih i riječnih poplava: “Nizinske i riječne poplave su Dunav i Drava u donjem dijelu gdje razina vode sporo, ali kontinuirano raste i polave traju duže. Do poplava dolazi zbog kapaciteta korita koje ne može tu količinu izdržati pa se razlije. Bujične poplave se razvijaju u nekoliko sati. Od ekstremne oborine dolazi do jačeg razlijevanja, kao što je zadnje bilo u selima ispod Krndije. Imamo i urbane poplave, to je bila poplava Zagreba prošle godine, gdje sustav površinske odvodnje ne može progutati toliku količinu oborine pa dio vode teče i površinom terena. Beton i asfalt ne mogu popiti kao što može, primjerice, livada.”
“Vjerojatnost za poplave povećana klimatskim promjenama”
Stotine života odnijele su bujice vode u Njemačkoj, a poplave su ove godine pogodile čak 40 zemalja diljem svijeta. O poplavama u Njemačkoj za Klimatsku budućnost govorio je Thomas Deutschländer iz njemačkog meteorološkog servisa DWD.
Velike količine kiše vjerojatno su bile glavni faktor. “Iznad nekih područja palo je oko 100 milimetara oborina tijekom 24 sata. Na tom području to je količina bez presedana. Da, u slučaju ovih područja, kiša je oborila rekorde, dok smo u istočnom dijelu zemlje već zabilježili 300 milimetara kiše u jednom danu”, rekao je Deutschländer.
Njemački meteorološki centar upozorenja je izdao nekoliko dana prije poplava: “Možemo reći da smo obavili svoju zadaću i ljudi su bili svjesni što mogu očekivati”.
Pojasnio je da je njemački meteorološki centar odgovoran za atmofesrki dio, dok u hidrometerološkom sektoru nije važna samo količina oborina, već i saturacija tla, kako su građene zgrade kao i sam položaj rijeka. “Možemo mirne duše reći da se ove količine oborina sve više povećavaju. Nova studija otkrila je da je vjerojatnost za ovaj događaj povećana klimatskim promjenama”, govori.
U posljednjih 20 godina Njemačku je pogodilo nekoliko poplava.
Čekaju nas više temperature i veće količine kiše
Đuroković je pojasnio kako u Hrvatskoj funkcionira evakuacija: “Hrvatske vode u nekom trenutku trebaju primijetiti da nasip neće izdržati i potom pozvati ostale službe na razini RH”.
Jedan od problema je što su neki nasipi napravljeni prije 30 godina, a neki prije 70 i nisu prema današnjim standardima. “Primjerice, rezultat pucanja nasipa bile su velike količine pijeska koji je bio ispod podložnog nasipnog tla koji je bio na tom mjestu kada se trasa nasipa radila. Nije bio ni projektiran za takvo opterećenje jer su bile tzv. tisućgodišnje velike vode, a nasip je projektiran za stogodišnju i došlo je do hidrauličkog sloma.”
Iz DHMZ-a smatraju da će temperatura zraka rasti. “Ako imamo više vlage u zraku, više je kiša. Što se tiče oborina, godišnje ako gledamo, neće biti velika promjena. Sezonski, zima bi mogla imati više oborina, ljeto i proljeće bi mogli biti sušni, a jesen neutralna. Imamo li sezonski raspored oborina, imamo i sezonski raspored otjecanja jer oborinu pretvaramo u otjecanje. Godišnje bi protoci na savskom slivu na temelju jednog istraživanja mogli biti malo manji, ali zimski protoci puno veći”, kazala je Vujnović.
Švicarski klimatolog: Budućnost ovisi o nama i u našim je rukama
Na ekstreme je upozorio i posljednji izvještaj IPCC-a, a glavni autor Erich Fischer, klimatolog u ETH u Zurichu, naveo je da smo svjedočili nekolicini rekordnih događaja tijekom posljednjih godina.
“Što dulje mjerimo, imat ćemo manje rekorde, kao i u sportu – što dulje ljudi pokušavaju, to je manje obaranje rekorda. U pogledu klime svjedočimo upravo suprotnome – vidimo toplinski val u pacifičkom sjeverozapadu, prošlo ljeto u Sibiru, a imali smo i veliku količinu oborina”, rekao je, dodavši da događaji koji dolaze obaraju rekorde, i to je ono što najviše zabrinjava.
Fischer kaže da se klima trenutačno ponaša kao sportaš na steroidima.
“Pogledate li svjetske rekorde u atletici, oni sežu u osamdesete. Ako danas netko obori rekord u skoku u vis i skoči samo deset centimetara više, mislit ćete da je na sterodima, da uzima doping. Vjerujem da se klima upravo tako ponaša”, pojasnio je analogiju sa sportom.
Osim temperature (svakog stupnja), ističe da je važna i brzina zagrijavanja. “Klimatske promjene su kontinuirani proces. Sa svakom dodatnom količinom topline u klimatskom sustavu zrak prihvaća sve više vlage. Dolazi do sve veće topline i zato svjedočimo toplinskim valovima. Općenito gledano, ove promjene samo prate promjene u globalnim srednjim temperaturama. Pogledamo li rekordne ekstreme, tu je važna brzina promjene. Imamo li visoke oborine ili toplinski val svakih 50 godina, ako se zagrijavanje događa vrlo brzo između ta dva događaja, onda često s puno većom marginom obaramo prijašnji rekord.
“Nismo još vidjeli ni blizu intenzivnu oborinu kakva bi mogla biti”
Na pitanje što možemo očekivati u budućnosti, Fischer kaže: “Najvažnije je da je budućnost u našim rukama. Zagrijavanje ovisi o tome koliko emisija stakleničkih plinova stvaramo. Mnoge zemlje potpisale su Pariški klimatski sporazum i obećale da će dati sve od sebe da zadrže povećanje temperature ispod dva stupnja do kraja stoljeća jer će to ograničiti mnoge posljedice. I dalje ćemo svjedočiti velikom broju toplinskih valova, ali će biti puno lakše prilagoditi se”.
VEZANE VIJESTI
“Trenutačne politike i naše djelovanje će nas dovesti do tri stupnja, možda čak i više. Trenutačno nismo na pravom putu do redukcije smanjenja emisija, ali imamo politike kojima se želimo približiti tom cilju. Želimo li prema tom putu, to je vrlo ambiciozno i ne možemo malo smanjivati emisije. To je nešto što zahtijeva brzo djelovanje, u protivnom ćemo vjerojatno dostići povećanje temperature tri stupnja ili možda više, što će dovesti do klimatskih promjena kakve nismo nikada vidjeli”, komentirao je klimatolog.
Fischer poručuje da budućnost ovisi o nama i da je u našim rukama: “Koliko promjena će biti u budućnosti, ovisi o nama”, rekao je, istaknuvši kako se još nismo prilagodili, a nismo ni spremni za klimatske promjene kakvima danas svjedočimo.
“Nismo vidjeli ni blizu najintenzivnijih oborina koje su moguće. Moramo se pripremiti za današnju klimu, ne samo gledati u prošlost”, poručio je vodeći švicarski klimatolog.
Fischer je upozorio da, kada se govori o hidrologiji, potrebno je u obzir uzeti i klimatske promjene. Vujnović se slaže. “Već dolazi do intenziviranja svih procesa, brže su promjene, više je vlage… Godišnje će manje vode protjecati slivom Save, minimumi će biti manji, a maksimumi i veći za 40 posto”, rekla je.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!