U Hrvatskoj bi se još godinama mogla voditi 'mrtva' trka između benzinaca i dizelaša jer je prodaja hibridnih i električnih automobila mala, ali i zbog toga što dizelaši, premda se sada prodaju manje od benzinaca, po pitanju opstanka još uvijek nisu rekli zadnju riječ.

Godine 2016. u Hrvatskoj je udjel prodanih novih automobila na benzinski pogon iznosio 40,7 posto u ukupnoj prodaji, dok je dizelaša prodano 57,4 posto.

S druge strane, prema posljednjim podacima agencije Promocija plus, tijekom prvih osam mjeseci ove godine ukupno je prodano 47.167 novih putničkih vozila od čega su 56,3 posto bili benzinci, a 41,5 posto dizelaši.

Ostalo su bila vozila na hibridni, električni i plinski pogon. Prodaja sve te tri grupe vozila ostala je mršava, pa se i dalje najviše vodi bitka između benzinskog i dizelskog pogona.

Naime, do kraja kolovoza ove godine, u Hrvatskoj je prodano tek 41 vozilo na električni pogon i ta vozila u ukupnoj prodaji imaju udjel od 0,1 posto.

S hibridnima je situacija nešto bolja, pa ih je u osam mjeseci ove godine prodano 559, a udjel u prodaji iznosio je 1,2 posto.

Nakon skandala napredak u dizelskoj tehnologiji

Nedavni Volkswagenov skandal s varanjem na ispušnim plinovima globalno je naštetio dizelašima, ali im nije presudio. U međuvremenu je njemački Bosch postigao veliki napredak u dizelskoj tehnologiji.

Iz Boscha su nedavno objavili da kompaktni automobil klase Golf opremljen Boschovom dizelskom tehnologijom ispušta u prosjeku tek 13 miligrama dušikovih oksida po kilometru, što je približno jedna desetina propisanog ograničenja koje će se primjenjivati od 2020. godine.

Boschovi inženjeri te su rezultate dobili usavršavanjem već postojećih tehnologija. Glavni izvršni direktor Boscha Volkmar Denner istaknuo je tom prilikom da će dizelska vozila opremljena najnovijom tehnologijom tog proizvođača bit svrstana u vozila s niskim emisijama.

Prometni stručnjak Željko Marušić smatra da će udio dizelaša u ukupnoj prodaji u Europi i dalje padati, ali da će u Hrvatskoj ta promjena ići nešto sporije.

“Mislim da dizelaše uništava krupni kapital, koji ima veću zaradu na prodaji benzina. To je stvar politike. S druge strane, benzinci u prosjeku troše dosta više od dizelaša, a nisu toliko učinkoviti. Dizelaši su i sigurniji pri sudarima, jer se teže zapale od vozila na benzinski pogon”, kaže Marušić.

Cjelokupna autoindustrija će, po njemu, jednog dana prijeći na hibride i potpuno električna vozila, no do toga će proći još dosta vremena. U međuvremenu će se i dalje voditi velika borba između benzinaca i dizelaša.

“Mnogi zaboravljaju da i benzinci imaju štetan ispuh i da se nerijetko ni po tom pitanju ne ‘maze’ ekološke norme. Dizelaši su sigurniji i manje troše”, kaže Marušić.

Prodaja hibrida na razini ‘statističke pogreške’

Mišljenja je da će prodaja hibrida i potpuno električnih vozila postupno rasti i kod nas, no i da bi ta prodaja, u odnosu na dizelaše i benzince, još dugo mogla biti na razini “statističke pogreške”.

“Napravljen je politički pritisak da se napravi disbalans između benzinaca i dizelaša. Netko od toga ima koristi, naprosto nije istina da su dizelaši toliko štetni za zdravlje, a da su benzinci čisti”, kaže i Marin Galić, stručnjak iz područja auto industrije.

I on smatra da su dizelaši efikasniji, bolji i ugodniji za voziti.

“U Hrvatskoj još dugo neće biti značajnijih promjena u odnosu na prodaju benzinaca i dizelaša. Udjeli nešto padaju na štetu dizelaša, ali su stvari još uvijek otvorene”, zaključuje Galić.