Prošle je godine u Hrvatskoj prodan 60.041 novi putnički automobil, što je 18,3 posto više nego godinu ranije kada ih je prodano 50.769, podaci su agencije Promocije plus koji se temelje na evidenciji Ministarstva unutarnjih poslova.

Tijekom prosinca put do kupca pronašla su 2.412 vozila, što čini rast od 12,4 posto u odnosu na prosinac 2017.

Najviše novih automobila lani je u Hrvatskoj prodao Volkswagen – 8.932, s udjelom u ukupnoj prodaji od 14,9 posto, drugi je Renault s 5.805 auta i odjelom od 9,7 posto, a treća Škoda s 5.293 komada i udjelom od 8,8 posto.

Opel je s 5.212 vozila na četvrtom mjestu (udjel 8,7 posto), a peti je Suzuki (3.794, udjel 6,3 posto).  

Hrvatski su građani, uz ostalo, tijekom 2018. kupili i 1.804 nova Audija, 1.487 BMW-a te 1.216 Mercedesa i 85 Porschea. Od “egzoričnih” marki, Hrvati su se lani počastili s tri Maseratija, po jednim Ferrarijem i Lotusom, a vlasnika s hrvatskim pločicama dobio je i jedan Rolls-Royce. 

Ipak, najtraženiji prošlogodišnji modeli bili su hrvatskih džepovima bitno povoljniji modeli pa je tako najprodavanija bila Škoda Octavia s prodajom 2.981 vozila, drugi je godinama vrlo tražen Renault Clio (2.599), a treću poziciju drži hrvatskim građanima omiljeni Volkswagen Golf kojega je prodano 2.193 komada. Od istog proizvođača dolazi i četvrtoplasirani Polo (2.162),  a listu pet najpodavanijih zatvara Suzuki Vitara s 1.720 vozila. 

Prema pogonskom gorivu, prošle su godine prevladavali benzinci koji su u ukupnoj prodaji zauzeli tržišni udio od 54,9 posto (32.940 vozila), dizelaši su na 42,7 posto udjela (25.618), a hibrida je prodano 834, uz tržišni udjel od 1,4 posto. Udjel u ukupnoj prodaji od 0,8 posto imaju vozila na plin (504), dok su na začelju vozila na električni pogon kojih je prodano 145 i imaju udjel od 0,2 posto.

Iako dizelaši polako gube bitku sa benzincima, činjenica je da se kod premium segmenta i dalje najviše kupuju. Tako su, recimo, kod lanjske prodaje Audija 78,7 posto bili dizelaši, kod BMW-a 87,2 posto, a kod  Mercedesa čak 95,3 posto.

Trećina prodaje novih automobila – 35,9 posto ili 21.566 komada, ostvarena je na zagrebačkom području. Na drugom je mjestu po udjelu u ukupnoj prodaji Požeško-slavonska županija (4.634 vozila i udjel od 7,7 posto), a treća je Splitsko-dalmatinska županija (4.596, udjel 7,6 posto).

Najmanje vozila, njih 198 (udjel 0,3 posto) prodano je u Ličko-senjskoj županiji.

Rast prodaje usporedan s novim obračunom poreza

Prodaja vozila u Hrvatskoj rasla je lani usporedo s primjenom Uredbe o načinu izračuna i visinama sastavnica za izračun posebnog poreza na motorna vozila donesene u siječnju 2018., prema kojoj su od oporezivanja po vrijednosnom kriteriju u cijelosti izuzeta nova vozila čija je prodajna cijena s PDV-om niža od 150 tisuća kuna, što predstavlja dvije trećine svih novih prodanih vozila.

Za vozila čija je cijena od 150.000 do 200.000 kuna vrijednosna naknada je 2.000 kuna, od 200.000 do 250.000 kuna ta naknada iznosi 4.500 kuna, dok za vozila skuplja od 600.000 kuna iznosi 60.000 kuna.

Uz to, od početka prošle godine godišnji porez na cestovna motorna vozila plaća se prilikom registracije u stanicama za tehnički pregled, a dotad se taj porez plaćao na temelju rješenja Porezne uprave, koje su vlasnici automobila dobivali poštom.

Od 1. siječnja 2018. poduzetnicima u sustavu PDV-a omogućen je i povrat 50 posto pretporeza za nabavu ili najam osobnih automobila i drugih sredstava za osobni prijevoz do vrijednosti od 400.000 kuna, a od toga dana kod prijenosa vlasništva rabljenih vozila ukinut je porez na stjecanje rabljenih vozila i zamijenjen plaćanjem upravne pristojbe bez potrebe ovjere ugovora kod javnog bilježnika.