Koncept “zajedničkog prostora” i “golih ulica” je 1990-ih razvio pokojni nizozemski inženjer Hans Monderman.
Monderman je smatrao da je promet najsigurniji kada sudionici u prometu poštuju “samokontrolu” i kada na ulicama nema nereda. Njegove inovacije, prihvaćene su u oko 400 gradova diljem Europe te su dovele su do dramatičnog pada broja nesreća.
Ipak, iz nekog razloga Mondermanove ideje ostaju izrazito neutjecajne u svijetu “velikog” zdravlja i sigurnosti, piše Guardian.
Najopasnije mjesto na cesti
Mondermanovo načelo je da je sloboda da sami procijenimo rizik ono što nas čini sigurnijima. Pravila, kontrole, znakovi, semafori smanjuju našu svijest o okolini, a time i naš osjećaj opasnosti. “Kada ne znate točno tko ima prednost prolaza, skloni ste tražiti kontakt očima s drugim sudionicima u prometu. Automatski smanjujete brzinu i više pazite”, rekao je.
John Adams s University Collegea u Londonu tvrdi da brojke dokazuju da zemlje koje ne zahtijevaju motociklističke kacige imaju manje nesreća na biciklu od onih koje zahtijevaju.
Najopasnije mjesto na cesti je semafor. Gotovo polovica nesreća u većini gradova događa se na raskrižjima sa semaforom jer je to mjesto gdje bi svi trebali paziti na sve ostale, ali svi gledaju svjetla i čekaju zapovijedi. Kad ih dobiju, pretpostave da je sve sigurno i idu dalje.
Nisu samo nesreće u pitanju, u listopadu 2016. grad Beverley u britanskom Yorkshiru pretrpio je kvar na 42 semafora i svi su bili iznenađeni kada je promet tekao glatko.
Isto vrijedi i za jednosmjernu ulicu i biciklističku stazu. Nedavna američka studija otkrila je da dvosmjernost ulica prepolovljuje nesreće, skraćuje putovanja i smanjuje zagađenje. Što se tiče biciklističkih staza, studija iz 2014. pokazala je da bojanje cesta biciklizam čini opasnijim.
Osobna odgovornost
Monderman, koji je umro 2008., vidio je upravljanje prometom kao simptom dublje bolesti. “Gubimo sposobnost za društveno odgovorno ponašanje. Što je veći broj recepata, to se više smanjuje osjećaj osobne odgovornosti kod ljudi”, rekao je.
Upravo je taj gubitak odgovornosti iznjedrio paradoks da nas sve nametljivija sigurnost i zaštita zapravo čine manje sigurnima. Promet je najvidljivija manifestacija toga.
Prednost je nepostojanje fiksnih barijera koje dijele mnoge cestovne kolnike – osim na autocestama. Dopušta se vozačima da prolaze jedni pokraj drugih pri približavanju brzinama od 100 km/h, bez ikakvih ograda između njih, a kamoli barijera za zaštitu pješaka. Razlog je što se vjeruje vozačima da se neće ubiti.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!