Kilometraža je jedan od ključnih pokazatelja istrošenosti vozila, no ta brojka nije uvijek točna, posebno na starijim automobilima.
Brojač kilometara, uređaj dizajniran za mjerenje ukupne udaljenosti koju vozilo prijeđe tijekom svog životnog vijeka, često je na meti prevaranata koji žele manipulirati njegovim očitanjima i zavarati kupce.
CarVertical, tvrtka za podatke o automobilima, provela je istraživanje temeljeno na podacima provjere povijesti rabljenih automobila kako bi otkrila postoji li korelacija između broja prijeđenih kilometara vozila i izmijenjenog brojača kilometraže te rastu li stope prometnih nesreća s prijeđenom udaljenošću.
Kada se najčešće skida kilometraža na automobilu?
U Hrvatskoj mijenjanje očitanja brojača kilometara postaje znatno češće kada vozilo prijeđe granicu od 200.000 km. Na 6,4% automobila s kilometražom između 200.000 i 250.000 km provjerenih na carVerticalu vraćena je kilometraža . Kako bismo to bolje sagledali, vjerojatnost kupnje automobila s izmijenjenim brojačem kilometara u ovom rasponu postaje preko 3,5 puta veća u usporedbi s vozilima s malom kilometražom (0-50.000 km).
Vraćanje kilometara je slično (1,2%-1,8%) za vozila u okviru kilometraže od 0-50.000 km, 50.000-100.000 km i 100.000-150.000. Za vozila s kilometražom od 150.000 do 200.000 km, ta se brojka neznatno povećala i iznosila je 3%. Međutim, nakon što se prijeđe granica od 250.000 km, stopa je porasla na 9,7% i nastavila rasti kako se kilometraža povećavala.
Nakon prijeđenih 300.000 km, stopa izmjene brojača povećana je na 15,2 %. Stope su nastavile varirati, s brojkama koje slijede od 11,4% (350.000-400.000 km), 19,4% (400.000-450.000 km) i 14,5% (450.000-500.000 km). Za provjerene automobile s preko 500.000 prijeđenih km, stopa se više nego udvostručila (34,7%), što pokazuje da su šanse za kupnju automobila s izmijenjenim brojačem u ovom rasponu kilometara veće od 3 prema 10.
Koji automobili najčešće sudjeluju u nesrećama?
Rizik kupnje automobila s vraćenim kilometrima samo je jedna od mnogih briga s kojima se suočavaju kupci rabljenih automobila. Istraživanja pokazuju da je vjerojatnost oštećenja tijekom životnog vijeka vozila dosljedno visoka u svim skupinama prijeđenih kilometara, uključujući vozila s manjom kilometražom.
Od svih vozila provjerenih na carVerticalu u Hrvatskoj, automobili s očitanih 200.000-250.000 km su najviše sudjelovali u nesrećama – 67,1% takvih izvješća imalo je zapise o oštećenjima. No, ni automobili s manje kilometara nisu mnogo zaostajali, što govori da je problem jednako aktualan za sve kupce, bez obzira na kilometražu vozila.
Na primjer, vjerojatnost da ćete kupiti automobil s poviješću oštećenja povećava se sa 46,2% na 50,4% nakon prijeđenih 50.000 km, a svakih dodatnih 50.000 km dodatno povećava ovaj rizik. Dok je 54,6% automobila s prijeđenom kilometražom između 100.000 km i 150.000 km imalo evidenciju oštećenja, ta se stopa povećala za dodatnih 7,2% za vozila s prijeđenih 150.000-200.000 km. Čak su i automobili s malom kilometražom (0-50.000 km) imali stopu oštećenja od 46,2%, što je alarmantno.
“Kako bi izbjegli rizik od kupnje automobila koji je u prošlosti bio oštećen, više kupaca odlučuje provjeriti povijest vozila prije nego što ga uopće pogledaju pobliže, izbliza”, objašnjava Matas Buzelis, voditelj komunikacija tvrtke carVertical.
“Znajući da je bilo koji dio automobila oštećen, kupci ili čak prodavači mogu ga odvesti na pregled i potražiti tragove jeftinih popravaka. Ako je sudar oštetio prednji dio, traže koroziju ili dokaze loših popravaka u prednjem dijelu. To bi potencijalno moglo pomoći u donošenju odluke o kupnji takvog automobila ili traženju druge ponude.“
Hrvati traže aute koji su prešli između 50.000 i 200.000 kilometara
Od svih automobila koje su na carVerticalu provjerili kupci u Hrvatskoj, najpopularnija (29,9%) bila su vozila s prijeđenom kilometražom između 100.000 i 150.000 km. Automobili s očitanih 50.000 do 100.000 km na brojaču kilometara slijede u stopu s 27,7%, dok su oni s 150.000 do 200.000 prijeđenih km činili 18,8% svih izvješća o povijesti vozila u okviru istraživanih raspona kilometara.
Unatoč činjenici da većina hrvatskih kupaca nije prešla tanku granicu od 200.000 km, gdje se rizik od kupnje automobila s vraćenim kilometrima osjetno povećava, šanse za kupnju takvog vozila nisu ravne nuli jer 1,6% automobila u opsegu najpopularnijeg raspona od 100.000 do 150.000 km imalo je lažne kilometre. Osim toga, 54,6% tih vozila također je imalo zapise o oštećenjima, što bi moglo upućivati na potencijalne temeljne probleme.
“Vozila stara od 3 do 5 godina često se smatraju najboljom opcijom kako bi se izbjegli brzo smanjenje vrijednosti i velika kilometraža. Međutim, mnogi si ne mogu priuštiti takve automobile, a odabir starijih opcija s više kilometara često postaje popularno rješenje. Kupci bi trebali biti znatiželjni kakvo je stvarno stanje dotičnog vozila, a povijest nije jedino što je važno. Prije kupnje automobila uvijek je potrebno obaviti odgovarajuću probnu vožnju i fizički pregled u uglednoj radionici“, objašnjava Buzelis.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!