Njemačka se bori za svoje automobile. Vidljivo je to bilo prošloga tjedna jer je Berlin zaprijetio da će poremetiti plan Europske komisije o čistom prometu i to zahtjevom da se napravi izuzetak za sintetička goriva na bazi ugljika.
Najveće europsko gospodarstvo, ali i sve veći broj ostalih zemalja EU, bore se protiv prijedloga Komisije o zabrani prodaje novih automobila i kombija koji zagađuju okoliš od 2035., prenosi Politico.
Njemački političari pritišću kreatore politike EU-a da naprave “rupu u zakonu”, odnosno iznimku za sintetski proizvedeni benzin koji se zove – e-gorivo.
Radi se o pokušaju da se osigura budućnost za motore s unutarnjim izgaranjem koji su ponos njemačkog inženjerstva i nacionalnog gospodarstva više od jednog stoljeća. Predlagatelji smatraju da bi prebacivanje na druge tehnologije uništilo njemačku konkurentsku prednost građenu desetljećima kroz usavršavanja i stručnost, stavljajući stotine tisuća radnih mjesta na kocku.
Ali prijelaz na vozila s nultom emisijom štetnih plinova se smatra ključnim od strane Komisije i nekoliko drugih zemalja EU, čija je glavna briga borba protiv klimatskih promjena. Strahuju da će zadržavanje e-goriva potkopati napore da se smanje emisije stakleničkih plinova iz prometa i da postane klimatski neutralan do 2050. godine.
To otvara šest ključnih pitanja.
1. Što su e-goriva?
Zamislite ih kao prometnu verziju hamburgera bez mesa — način na koji vozači mogu zamijeniti zagađujuća goriva sintetičkim alternativama koje su, u teoriji, ugljično neutralne.
E-goriva se proizvode pomoću ugljikova dioksida (CO2) uzetog iz atmosfere i vodika dobivenog obnovljivom električnom energijom, a mogu se koristiti u bilo kojem konvencionalnom motoru s unutarnjim izgaranjem. Iako ispuštaju CO2 iz ispušne cijevi, ispušta se samo ono što je uzeto iz atmosfere pri njihovom stvaranju, otuda tvrdnja o ekološkoj neutralnosti.
Ali nije sve tako jednostavno. Za proizvodnju e-goriva je potrebno više čiste energije nego što je potrebno za pogon ekvivalentnog voznog parka električnih vozila, stavljajući veći teret na električne mreže. Također, potrebno ih je transportirati s mjesta proizvodnje (često izvan Europe) do benzinskih postaja, što donosi dodatna onečišćenja.
Osim toga, sama kompenzacija ugljika neće učiniti ništa za smanjenje zagađenja i zdravstvenih tegoba uzrokovanih emisijama iz ispušnih cijevi.
2. Gdje se proizvode e-goriva?
Za sada jedva igdje. Porsche je uložio u čileansku tvrtku Highly Innovative Fuels, koja je započela proizvodnju u prosincu.
Dodatno, Norsk e-Fuel kaže da će ove godine započeti s izgradnjom pogona za sintetičko gorivo u Norveškoj, gdje može povećati proizvodnju na 25 milijuna litara godišnje od 2026. Ali to će biti drugačija mješavina goriva namijenjena komercijalnom zrakoplovstvu, ne cestovni prijevoz. Startup iz Kalifornije, Prometheus Fuels, također radi na tehnologiji i osigurao je financiranje od strane BMW-a.
Promotori e-goriva kažu da će snažan signal potražnje i regulatorna jasnoća potaknuti proizvodnju. “Ako su tržišni uvjeti i pravila proizvodnje ispravni, e-goriva se mogu početi proizvoditi 2025. i postupno povećavati kako bi se omogućila potpuna zamjena konvencionalnih goriva 2050.”, kaže industrijski lobi eFuel Alliance.
S druge strane, zelena nevladina organizacija Transport & Environment (koja podupire električna vozila) računa da bi e-goriva mogla pokretati samo 2 posto automobila u EU do 2035. čak i prema najboljem scenariju. To bi ih učinilo dovoljnim za smao one vozače koji stvarno ne mogu živjeti s činjenicom da gube zvuk motora s unutarnjim izgaranjem.
3. Zašto Njemačka voli e-goriva?
Ne direktno. Prava ljubav Njemačke je prema motorima s unutarnjim izgaranjem, njenoj najvažnijoj industriji. Proizvodnja automobila s unutarnjim izgaranjem zapošljava oko 800.000 ljudi.
Prelazak na električna vozila rastrgat će postojeće opskrbne lance i mogao bi biti ugrožen veliki dio tih radnih mjesta, dok će njemačke proizvođače automobila izložiti žestokoj konkurenciji novih rivala poput Kine, koja prednjači u tehnologiji električnih vozila.
To je učinilo e-goriva atraktivnom političkom igrom, posebno za liberalnu Slobodnu demokratsku stranku (FDP), mlađeg člana njemačke trostranačke vladajuće koalicije. Nakon niza poraza na lokalnim izborima, stranački čelnik koji vozi Porsche, Christian Lindner, stavio je to pitanje u središte predstave za oživljavanje FDP-ove izborne sreće.
U smislu nacionalne politike, to je pametan potez. Nedavno istraživanje javnog mnijenja pokazalo je da se 68 posto Nijemaca ne sviđa zabrana automobila s motorom s unutarnjim izgaranjem 2035. godine.
Ali automobilska industrija, koja već ulaže u električnu budućnost, mnogo je manje zainteresirana za političku nestabilnost te ostaje pri svom stavu da bi EU trebala postaviti široke ciljeve i prepustiti industriji da odluči kojom tehnologijom će ih postići. “Masovna elektrifikacija glavni je dio rješenja prema kojem svi težimo, ali nije ključ. Neprijatelj je energija temeljena na fosilima, a ne određena tehnologija”, rekao je Luca de Meo, šef ACEA, automobilskog lobija i izvršni direktor Renaulta.
Platforma za elektromobilnost, savez industrija i nevladinih organizacija, upozorava u otvorenom pismu institucijama EU-a da “nedavna politička povlačenja” zamagljuju signale proizvođačima automobila i industrijama uključenim u prijelaz na električna vozila.
4. Jesu li e-goriva loša?
Iako nisu toliko ekološka poput struje i vodika, e-goriva predstavljaju moguće rješenje o tome što učiniti s 287 milijuna automobila s unutarnjim izgaranjem za koje se predviđa da će i dalje voziti europskim cestama nakon 2035. E-goriva također nude način za čišći brodski i zrakoplovni promet, koje je mnogo teže elektrificirati zbog težine baterija koje bi bile potrebne.
Industrija kaže da joj je potreban jasan regulatorni signal prije ulaganja milijardi potrebnih za proizvodnju e-goriva. Ali zelene skupine poput T&E nazivaju sintetički benzin “trojanskim konjem”, napominjući da je potrebno oko četiri puta više obnovljive energije za pogon automobila s motorom s unutarnjim izgaranjem koji koristi e-goriva nego ekvivalentnog električnog vozila.
Također zabrinjava činjenica da se vodik koji se koristi za proizvodnju e-goriva također može dobiti razgradnjom prirodnog plina umjesto sa zelenom električnom energijom što dramatično povećava onečišćenje.
O e-gorivima se raspravljalo dok se EU “natezala” oko zakona za 2035., ali ih je Europski parlament odbacio. Pod njemačkim pritiskom, Vijeće je uključilo “recital”, odnosno Bruxelles se zalaže za neobvezujuću rezoluciju o e-gorivima u zakonodavstvu.
5. Kakav je politički utjecaj njemačke igre s e-gorivom?
Njemačka i njezini saveznici (Italija, Poljska, Češka i Bugarska) blokiraju konačno odobrenje mjere EU-a 2035. dok Komisija ne iznese svoje ideje o e-gorivu. Zajedno, zemlje čekaju da blokiraju ulazak teksta u zakon.
To je korak gotovo bez presedana, ali Njemačka je i prije bila spremna ići daleko zbog automobila. Godine 2013. tadašnja kancelarka Angela Merkel osobno je intervenirala kako bi ublažila nastojanja da se poboljša učinkovitost goriva automobila.
Ministri prometa iz većeg broja zemalja koje su prijateljski nastrojene prema motorima s unutrašnjim izgaranjem sastat će se u ponedjeljak kako bi razgovarali o propisima o emisijama iz vozila. To je jasan znak da Berlin privlači druge prijestolnice s nedoumicama oko zakona iz 2035. godine.
No stav Njemačke iritira zemlje koje podržavaju tu mjeru. Francuski ministar prometa Clément Beaune rekao je u srijedu da bi bio “ekološki i industrijski neuspjeh” odustati od cilja za 2035. godinu.
Španjolska, četvrta najveća europska zemlja koja proizvodi automobile, ima sličan stav. “Mislim da bismo trebali pronaći put naprijed koji ne potkopava cijelu suštinsku zagonetku Fit for 55 (paket Europske unije koji je osmišljen da se smanji emisija stakleničkih plinova u EU za 55 posto do 2030.),” rekla je Teresa Ribera, ministrica za ekološku tranziciju za Politico.
6. Ima li prostora za pregovore?
Riječ je o Bruxellesu, pa će svako rješenje vjerojatno biti neuredan kompromis. Jedna od mogućnosti koja se razmatra jest da pravni savjetnici Komisije daju stav “u kojem će vrlo jasno navesti kako će postupiti nakon recitala o e-gorivima”, rekao je upućeni dužnosnik EU-a. “Ono što je nemoguće jest ponovno otvaranje teksta ili ponovnih pregovora”, dodao je.
To bi moglo biti dio šireg promišljanja kojim se mijenja metodologija EU-a za procjenu ukupnih emisija povezanih s cestovnim prometom, nešto što bi Komisija trebala učiniti kasnije ovog desetljeća. E-goriva bi tada mogla biti dopuštena ako se može pokazati da su njihove emisije CO2 iz ispušne cijevi bile uravnotežene s CO2 isisanim iz atmosfere tijekom njihove proizvodnje.
Ako Njemačka ne proguta taj kolač, onda će zakon iz 2035. vjerojatno biti duboko zamrznut sve dok ne bude političke volje da se ponovno poigra s njemačkom ljubavnom aferom s automobilima, piše Politico.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!