Podvodni arheolog Mensun Bound, koji je bio na čelu ekspedicije koja je otkrila brod Endurance (izdržljivost) Ernesta Shackletona, napisao je novu maritimnu povijest svijeta ispričanu kroz olupine brodova s kojima se susretao tijekom bogate karijere.
Blaga i olupine idu ruku pod ruku, no koja otkrića su bila najznačajnija ikad spašena s morskog dna? Što govore o svijetu u kojem živimo i njegovoj prošlosti?
Podvodni arheolog Mensun Bound, koji je bio na čelu ekspedicije koja je otkrila brod Endurance (izdržljivost) Ernesta Shackletona, napisao je novu maritimnu povijest svijeta ispričanu kroz olupine brodova s kojima se susretao tijekom bogate karijere.
U njoj je otkrio neke od najznačajnijih i najneobičnijih predmeta ikad spašenih iz morskih dubina.
Top iz bitke za Trafalgar
HMS Agamemnom je bio najdraži brod Lorda Nelsona , govori Bound. “To je bio brod na kojem prvo borio protiv Francuza i brod na kojem je upoznao ljubav svog života, Lady Hamilton.
Brod je služio u američkom revolucionarnom ratu, francuskom revolucionarnom ratu i bitci kod Trafalgara. “Bila je iza Victoryja oko pet ili šest brodova”, prenosi Guardian.
Kasnije se nasukao uz obalu Urugvaja dok je jurio za flotom francuskih brodova i zapeo na sprudu.
“Uspjeli su spasiti sve topove osim jednog – u zapisu postoji vrlo detaljan opis kako su ga greškom ispustili u vodu,” kaže Bound, koautor knjige Wonders in the Deep koja će uskoro ugledati svjetlo dana. Godine 1997. pronašao je nestali top pomoću akustičnog sonara. “Nismo ga očekivali. Ali bio je uočljiv.”
Nakon što je skinuo korodirani sloj, došao je do rijetkog otkrića: broj na topu odgovarao je arhivskom zapisu o puški koja je testirana i preinačena, a iz koje je pucano tijekom bitke kod Trafalgara.
“To je jedini poznati top za koji je dokazano da je ispaljen tijekom najpoznatije pomorske bitke koja se ikada dogodila”. kaže on i dodaje da je ta bitka promijenila tijek povijesti i okončala sve dugotrajne snove koje je Napoleon možda još gajio o osvajanju Engleske.”
Biblija iz Endurancea
Godine 1914. Shackleton i njegova 27-člana posada plovili su na brodu Endurance do Antarktika u pokušaju da postanu prvi ljudi koji su preplovili kontinent, posljednju veliku ekspediciju onoga što je postalo poznato kao “herojsko doba” istraživanja Antarktika .
Nakon što je ušao u led i naišao na olujni vjetar, brod se zaledio i posada je bila prisiljena napustiti Endurance, kao i većinu svojih stvari.
“Htjeli su pokušati doći do kopna sa psima, tako da su mogli nositi samo mali broj osobnih stvari sa sobom: samo nekoliko kilograma težine”, kaže Bound, podvodni arheolog.
Shackleton je otrgnuo nekoliko važnih stranica iz svoje vlastite Biblije kako bi ih ponio sa sobom, poput one s posvetom od kraljice, a zatim ostavio tu tešku knjigu sa sobom u snijegu.
“Postojao je ribar u posadi po imenu Old McLeod – Thomas McLeod, iz Stornowaya – koji je imao prezbiterijansku odanost Bibliji. Pretpostavljamo da nije znao čitati, ali je bio vrlo religiozan i smatrao je da je ostavljanje Biblije tamo izazovna sudbina,” kaže Bound.
Dok nitko nije gledao, McLeod je spasio Bibliju i sakrio je među svojim stvarima.
Na kraju je McLeod spašen, zajedno s Biblijom. Kasnije je donirana Kraljevskom geografskom društvu u Londonu.
Bound i dalje smatra “nevjerojatnim” da je svih 28 članova posade preživjelo taj brodolom, kao i Biblija. “To se nije smjelo dogoditi”, kaže.
Brončana kaciga iz Antike
Godine 1961. ronioci su otkrili olupinu broda kod toskanskog otoka Giglio. Jedan od spašenih predmeta bila je grčka kaciga, iskovana iz bronce oko 600. godine prije Krista, kada je etruščansko carstvo bilo na vrhuncu. “Napravljen je vrhunskim metalnim vještinama koje danas jednostavno ne bismo mogli replicirati”, kaže Bound.
Na njoj su urezani veprovi koji jurišaju, a nad obrvama se izvijaju zmije s očnjacima i otvorenih usta, kaže on. “Ova kaciga je najbolji primjerak te vrste na svijetu.”
On to vidi kao izraz drevne tehnologije. “Bio je to pravi ratni predmet – tko god je posjedovao tu kacigu, kamo god da je išao u svijetu, slao je signal da je važan, bogat i moćan.”
Jedna od najvećih misterija arheologije je –
Gdje je Giglio kaciga?
Bound je jedan od rijetkih stručnjaka koji je osobno vidio kacigu. Otkrio ju je njemački ronilac, koji ju je pokazao Boundu 1980-ih, nekoliko godina prije njegove smrti.
Od tada, kaže Bound, “nitko ne zna što se dogodilo s kacigom”, unatoč dugogodišnjoj kampanji talijanske vlade za informacijama o tome gdje se ona nalazi.
“To je jedna od najvećih misterija arheologije: gdje je Giglio kaciga?”
Zlato s portugalskog trgovačkog broda
Godine 1554. Espadarte, portugalski karak, vraćao se s putovanja u Indiju kada je slomio jarbol i potonuo u blizini tvrđave Saint Sebastian na otoku Mozambiku.
“Portugalci su bili nevjerojatna nacija moreplovaca i pritom su izgubili mnogo brodova”, kaže Bound.
2001. on i njegov tim otkrili su brod za koji se vjeruje da je the Espadarte češljanjem morskog dna kanala ispred utvrde. Blago koje su otkrili u blizini olupine uključivalo je začine (papar, klinčić, muškatni oraščić i buzdovan), školjke kaurija (korištene kao novac u dijelovima Afrike), porculan dinastije Ming iz 16. stoljeća – i približno 50 kg zlata.
“I prije sam pronalazio zlato, ali nikad u ovakvim količinama”, rekao je Bound.
Nije bilo dokaza da je brod prevozio porobljene ljude. Umjesto toga, Bound misli da je zlato na brodu bilo dio rastuće pomorske trgovine začinima, svilom, keramikom i lakom.
“Trgovina zlatom bila je temeljna za širenje međunarodne trgovine – to je u to vrijeme bila međunarodna valuta u svijetu – a Portugalci su među prvim Europljanima koji su se probili kroz Afriku. Pokušavali su pronaći Put svile na moru.”
Moguće je da su ga Portugalci lukavo zamijenili za srebro na istoku, gdje je srebro bilo vrednije od zlata.
“Ne znamo. Ali kupovna moć tog zlata bila bi ogromna. Netko je pretrpio veliki udarac kad je taj brod potonuo, to je sigurno”, zaključio je podvodni arheolog.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!