Dobrobiti jesenske sjetve i sadnje su višestruke, a najznačajnija je konzumiranje svježih plodova u rano proljeće.
Nužan preduvjet za uspješnu sjetvu i sadnju povrtnih kultura je odabir odgovarajuće sorte, optimalan rok sjetve i sadnje te pravilno provođenje agrotehničkih mjera, kako bi biljke lakše podnijele zimske vremenske uvjete.
Agrotehničke mjere koje je potrebno provoditi su prije svega mjere zaštite povrća od uzročnika bolesti, štetnika i korova, zatim pravovremena gnojidba uz pridržavanje preporučenih doza i zaštita od jakih vjetrova što se postiže odabirom odgovarajućeg terena.
Treba imati na umu da mlade biljke lakše podnose nepovoljne uvjete od starijih te stoga treba voditi računa o vremenu sjetve i sadnje u gredice kao i na stalno mjesto, navodi krstarica.
Češnjak
Češnjak zauzima drugo mjesto u plodoredu, vraća se na istu parcelu nakon tri do četiri godine i najbolje uspijeva nakon krumpira, kupusa, mrkve, peršina, krastavaca, salate i tikvica.
Najbolja tla za uzgoj češnjaka su sunčana, plodna, srednje teška i srednje laka tla neutralne pH reakcije, zatim tla koja dobro zadržavaju vlagu i bogata su hranjivima zbog izraženih potreba ove kulture.
Češnjak ima velike zahtjeve prema kompostu (tri do pet kg/m3) jer s 10 kg lukovica upije 50 do 80 g dušika, 20 g fosfora i 40 do 80 g kalija.
Češnjevi češnjaka sade se u jesen, u listopadu, a koriste se dobri, zdravi i veliki češnjevi jer daju veću lukovicu s većim i kvalitetnijim češnjevima. Dubina sadnje je četiri cm, a reznice se sade vrhom prema gore jer inače reznice teško ili uopće ne niču.
Razmak između biljaka je pet do 10 cm i 20 do 30 cm kod sjetve u redove, odnosno razmak između biljaka je 10 cm. Ako se češnjak uzgaja na gredicama razmak između redova bi trebao biti 15 do 20 cm.
Kod mladog luka peteljke treba saditi u rujnu, a potrošnja je u studenom.
Crveni luk
Za uzgoj luka najbolja su laka do srednja tla dobre strukture i plodnosti, blago kisele ili neutralne reakcije.
Obrada tla prije jesenske sadnje uključuje predsjetvenu pripremu kako bi tlo bilo mrvičasto, što omogućuje ujednačenost i brzinu nicanja, a provodi se odmah nakon skidanja prethodnog usjeva. Ako je tlo suho, preporučuje se navodnjavanje.
Luk ne podnosi monokulturu i vraća se na isto mjesto nakon tri do četiri godine, što je preventivna mjera protiv širenja plamenjače, nematoda i najvažnijeg štetnika luka – lukove muhe. Treba ga saditi na parcelama na kojima su prethodno rasli krastavci, kupus, paprika, rajčica ili strne žitarice, dok se grašak i ostalo lukovičasto povrće, kao ni lukovičasto cvijeće ne preporučuju kao predusjevi.
Jesenska sadnja odvija se na dva načina, iz presadnica i sadnjom ljutike.
Sjetva za proizvodnju presadnica obavlja se u kolovozu, a sadnja krajem rujna i početkom listopada, kada presadnice imaju tri do četiri lista, dok se sadnja ljutike za mladi luk obavlja u rujnu i listopadu.
Sadnja na otvorenim površinama obično se obavlja u trakama s pet redova, s razmakom od 25 cm između redova i 40 do 50 cm između traka.
Razmak u redu treba biti 10 cm, a dubina sadnje dva do tri cm.
U zaštićenom prostoru luk se sije u redove s međurednim razmakom od osam do 10 cm i razmakom unutar reda od četiri do pet cm.
Uzgaja se kao čisti usjev ali i kao međuusjev između salate, jer su ove dvije biljke izuzetno dobri susjedi. Preporučuje se sukcesivna sjetva u razmacima od 15 do 20 dana, čime se osigurava kontinuitet u dozrijevanju.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!