Izložba "Vlaho Bukovac i Alexandre Cabanel – povijesni susret učenika i učitelja”, koja se otvara u utorak u Umjetničkom paviljonu, donosi retrospektivni pregled Bukovčevog djela s više od 140 slika, a prvi put u Hrvatskoj i susjednim zemljama izlažu se i radovi njegova pariškog profesora, istaknutog francuskog umjetnika 19. stoljeća.

Jasminka Poklečki Stošić, ravnateljica Umjetničkog paviljona i idejna autorica izložbe rekla je kako se ta izložba morala postaviti u obljetničkoj godini jer bez Bukovca vjerojatno ne bi bilo niti Umjetničkog paviljona.

“Ova izložba će biti drugačija od ostalih Bukovčevih izložbi, jer smo mu pridružili djela velikog francuskog slikara, to je prvi put da su njihove slike zajedno izložene”, istaknula je ravnateljica na premijernom razgledavanju izložbe za novinare.

Po njezinim riječima, tek kada su početkom 2016. uputili pisma direktorima muzeja u Europi koji u svojim fundusima imaju Cabanela, uvidjeli su koliko je teško dobiti slike velikog francuskog majstora slike dobiti na posudbu. “Na izložbi je 12 njegovih slika i to smatram velikim uspjehom”, naglasila je Poklečki.

Cabanelova djela na zagrebačku izložbu dolaze iz pet francuskih muzeja – Petit Palais, Musée des Beaux-Arts de la Ville de Paris, Musée d’Orsay, Paris, Musée Inguimbertine, Carpentras, Palais de Compiègne Musée et domaine nationaux, Compiègne te Musée Fabre.

Muzej Fabre je, kada je riječ o opusu Alexandera Cabanela, najznačajniji jer je umjetnik rođen u Montpellieru te je još za života nekolicinu svojih slika poklonio tom muzeju, kao i njegov veliki mecena i prijatelj Alfred Bruyas. Iz Ruske Federacije Cabanelove slike stižu iz Državnog muzeja Ermitaž.

Cabanel slika aristokratski, a Bukovac je pučanin

Autori izložbe su povjesničar umjetnosti Igor Zidić, ponajbolji poznavatelj Bukovčeva opusa i povjesničar umjetnosti Michel Hilaire, direktor partnera izložbe, Muzeja Fabre, stručnjak za opus Alexandera Cabanela.

Igor Zidić, koautor izložbe i likovnog postava, smatra kako je odnos Bukovca i Cabanela, tijekom njegovog studija na École des Beaux-Arts, bio produktivan, značajan i koristan, te bi ga trebalo još istražiti.

“Cabanel slika gotovo aristokratski, a Bukovac je pučanin od glave do pete, samo se prilagođavao velikom svijetu, no ono što je ponio iz Cavtata živi u njegovim slikama, a često je bio realniji od svog učitelja”, ustvrdio je Zidić, dodavši da Bukovac nije oponašao Cabanela u slikarskom smislu, već učio od njega na svim planovima.

Zidić je istaknuo kako je Cabanel bio vrhunski obrazovan slikar i intelektualac kojemu je Bukovac došao u 22. godini života, kao stari đak, u vrijeme kada oni koji se redovno školuju već odlaze s Akademije. “Nije mu došao sa završenom gimnazijom, ali jest s vrhunskom prirodnom inteligencijom, iznimnim slikarskim darom i i beskrajnom upornošću”, naglasio je.

Ta se upornost pokazala korisnom kada je Bukovac poželio da mu upravo Cabanel bude profesor, unatoč tome što mu je, s obzirom na to da je bio vrlo omiljen slikar, klasa uvijek bila puna. Hrvatski slikar dogovorio se s Cabanelom da će u zadanom roku naslikati jednu sliku pa ako se ona svidi profesoru on će ga primiti. To mu je i uspjelo, sa slikom “Ruka”, također izloženom u Umjetničkom paviljonu.

Kroz 140 slika posjetitelji će moći vidjeti sve faze slikareva stvaralaštva – od pariške preko zagrebačke do praške faze. Bukovčeva djela su za izložbu posuđena iz niza hrvatskih i inozemnih muzeja (Srbija, Crna Gora, Bosna i Hercegovina, Slovenija), te privatnih zbirki.

Zidić je iz svog izbora za izložbu izdvojio, uz već proslavljene Bukovčeve slike, nekoliko novootkrivenih, među kojima se kao ekskluziva izložbe svojom monumentalnošću i ljepotom ističe veliko ulje na platnu iz 1886. godine, “Putifarova žena”, maestralno djelo nastalo dok je živio i radio u Parizu. Slika se čuva u privatnoj kolekciji i sada se prvi put izlaže u Hrvatskoj.

Na izboru djela Alexandera Cabanela i njihovim posudbama radila je ravnateljica Umjetničkog paviljona Jasminka Poklečki Stošić, a stručni dio vezan uz Alexandera Cabanela obradili su tekstualno za katalog izložbe povjesničar umjetnosti Pierre Stépanoff, voditelj Zbirke slikarstva od 14. do 19. stoljeća u Muzeju Fabre, te ravnatelj Muzeja Fabre, povjesničar umjetnosti Michel Hilaire.

Bernard Travier, gradski ministar kulture Grada Montpelliera, izrazio je zadovoljstvo što mogu surađivati s Umjetničkim paviljonom i Gradom Zagrebom na izložbi na kojoj se zajedno predstavljaju dva velika umjetnika.

“Nadam se da se ta suradnja ovdje neće zaustaviti nego da ćemo te veze razvijati i u budućnosti, s obzirom da je Montpellier važan grad za francusku kulturu”, ustvrdio je.

Jelena Pavičić Vukičević, zamjenica gradonačelnik Grada Zagreba, uvjerena je da će ta izložba biti jedno od glavnih ovogodišnjih kulturnih događanja u Zagreu i Hrvatskoj, a nada se da će ju posjetiti i učenici zagrebačkih gimnazija.

U popratnom programu i predstava za djecu o susretu dvojice velikih umjetnika

Tijekom tri mjeseca izložbe održat će se i popratni program sa stručnim predavanjima, projekcijama dokumentarnih filmova, koncertima, u prostoru Moderne galerije u Zagrebu iz koje je za izložbu posuđen veliki broj Bukovčevih slika.

S kupljenom ulaznicom za izložbu u Umjetničkom paviljonu moći će se otići u Modernu galeriju pogledati Bukovčevo monumentalno djelo “Gundulić zamišlja Osmana”, koje nije moguće izmještati iz tog prostora.

Kao posebna zanimljivost popratnog programa najavljena je kazališna predstava “Ruka”, koja će se za osnovnoškolce izvoditi svaki ponedjeljak. Ta priča o ustrajnosti, snazi volje i vjeri temelji se na autobiografskoj knjizi Vlahe Bukovca “Moj život” i bilježi trenutak susreta mladog hrvatskog i tada već slavnog francuskog umjetnika. Autorica i redateljica predstave je Petra Radin.

Umjetnički paviljon izabrao je tu izložbu kao središnje događanje u godini u kojoj slavi 120. godišnjicu osnutka, s obzirom da je Bukovac zaslužan za stvaranje Umjetničkog paviljona.

Naime, njegovom inicijativom 1896. je za izlaganje hrvatskih umjetnika na Milenijskoj izložbi u Budimpešti sagrađen montažni paviljon čiji je čelični skelet kasnije premješten na zagrebačku Lenucijevu potkovu. Iz čelične konstrukcije nastao je Umjetnički paviljon koji je otvoren dvije godine kasnije

Bit će otvorena do 6. siječnja iduće godine.

Jasminka Poklečki Stošić, ravnateljica Umjetničkog paviljona i idejna autorica izložbe, bila je gošća N1 Newsrooma.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.