Tijekom ovogodišnjeg Human Rights Film Festivala do 9. prosinca u zagrebačkom kinu Europa može se razgledati tematska izložba kreativnog projekta "Ellie on the Road", posvećenog Eleanori Roosevelt i 70. obljetnici Opće deklaracije o ljudskim pravima.

Izložbu je osmislila skupina mladih iz Gunje, Siska i Zagreba, kako bi podsjetila na temeljne vrijednosti čovječanstva i prava koja svima pripadaju, bez obzira na boju kože, spol, vjeroispovijest, socijalni status, jezik, političko mišljenje.

Kako ističu s festivala, ideja je da kroz tu digitalnu i putujuću izložbu mladi fotografi približe mladima koncept ljudskih prava i odgovornosti koja proizlazi iz njih.

Izložene fotografije odabrane su na javnom natječaju, na teme: dom, privatnost, obrazovanje, rad, solidarnost, kultura i kreativa, život, jednakost, dostojanstvo, sloboda, sigurnost i odgovornost.

Nakon HRFF-a izložba će biti postavljena u Gunji, Sisku, Daruvaru, Krnjaku, dok je u digitalnoj formi dostupna na adresi ellie.solidarna.hr.

Prva dama svijeta Eleanor Roosevelt: ideje žive i danas

U povodu 70 godina od donošenja Deklaracije, koja je do danas najprevođeniji tekst na svijetu, na više od 500 jezika, u subotu, 8. prosinca, Zaklada Solidarna organizira obljetnički kulturno-edukativni program “Ellie on the Road”, u okviru kojega će se saznati više o Eleanor Roosevelt, njezinoj borbi za potlačene, te o tome kako svatko može doprinijeti društvu solidarnosti i ljudskih prava.

Ta ‘Prva dama Svijeta’, kako ju je zbog njezinih zasluga na području ljudskih prava nazvao američki predsjednik Harry S. Truman, kao predsjednica prvog Odbora za ljudska prava Ujedinjenih naroda bila je ključna za donošenje Opće deklaracije o ljudskim pravima 10. prosinca 1948. godine.

Anna Eleanor Roosevelt (1884.-1962.) bila je prva dama SAD-a od 1933. do 1945. za vrijeme četiri mandata njenog supruga Franklina Delana Roosevelta. Nekoliko puta se i usprotivila njegovoj politici, a zapamćena je i po tome što je prekršila tradiciju pozivajući stotine Afroamerikanaca u Bijelu kuću.

Pisala je novinske kolumne, vodila radijsku emisiju, te stekla veliki ugled, ali i izazvala kontroverze zbog svoje otvorenosti i stava o rasnim pitanjima. Zalagala se za bolji položaj zaposlenih žena, za proširenje uloge žena na radnom mjestu, građanska prava Afroamerikanaca i azijskih Amerikanaca, te prava izbjeglica iz Drugog svjetskog rata. Pokrenula je i eksperimentalnu zajednicu u Arthurdaleu, Zapadna Virginija, za obitelji nezaposlenih rudara s ciljem stvaranja samoodržive zajednice.

Delegatkinja SAD-a pri Generalnoj Skupštini UN-a bila je od smrti supruga 1945. do 1952. godine. Doprinijela je da se Opća deklaracija o ljudskim pravima sastavi, usuglasi i izglasa u rekordnom roku od godinu dana, u jeku sve većih antagonizama između SAD-a i SSSR-a koji su bili prepreka njezinom donošenju.

S HRFF-a podsjećaju kako ju je New York Times nazvao “osobom gotovo univerzalnog poštovanja”, a 1999. je zauzela deveto mjesto na Gallupovom Popisu najobožavanijih osoba 20.stoljeća.

“Veliki umovi raspravljaju o idejama, srednji o događajima, a sitni o ljudima”, “Razumijevanje je dvosmjerna ulica”, “Budućnost pripada onima koji vjeruju u ljepotu svojih snova”, “Morate raditi stvari koje mislite da ne možete” samo su neke od izreka koje mnoge inspiriraju i danas u borbi za socijalnu pravdu i ljudska prava.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.