Retrospektivna izložba jednog od najznačajnijih predstavnika hrvatske moderne umjetnosti Vladimira Becića, koja se otvara u četvrtak, 6. prosinca u Galeriji Klovićevi dvori, donosi 150 djela proslavljenog umjetnika, među kojima se neka izlažu prvi put u proteklih skoro stotinu godina.

Autori izložbene koncepcije, Zvonko Maković i kustosica Iva Sudec Andreis, djela su predstavili u kronološkom slijedu, od akademskih godina tijekom studija na akademiji u Muenchenu, preko ratnih godina sa zanimljivim opusom nastalom na bojištu Srbije i južnog Balkana do kraja četrdesetih.

Posljednja Becićeva retrospektiva održala se prije 35 godina, pa će se na ovoj izložbi, s obzirom na novopronađena djela i arhivsku građu, njegov opus prikazati i interpretirati na novi način.

“Izložbu smo htjeli napraviti logičnom, jednostavnom i lako čitljivom, izoštrenih kriterija. Izabrali mali broj radova, iako ih je dosta, ali i opus je vrlo velik, no mahom smo se držali kronološkog reda s time da smo napravili i neke pomake kako bi tematski ukazali na neke srodnosti među djelima”, rekao je Maković u utorak, provevši novinare kroz postav.

Maković kaže kako su tom retrospektivom pokušali ukazati na aspekte koji nisu prije bili toliko razmatrani.

“Našao sam mnogo novih djela koja dosad nisu bila izlagana, od naslovne stranice kataloga, plakata i pozivnice izložbe, remek-djela iz 1920. na kojoj je Becićeva supruga sa svoja dva brata, a koja u jesen te godine samo jednom pokazana u Zagrebu”, dodao je.

Slika je prodana u Ženevu, otad joj se gubi trag, a prije dvije godine otkupljena je na aukciji u Parizu.

Po Makovićevim riječima, ta je slika važna jer pokazuje da postoji i drugačija opcija u vrijeme dok kroz Proljetni salon u Hrvatskoj dominira ekspresionizam jer on, prije svega iz francuskog slikarstva, izvlači stanoviti supstrat koji u ostalom dijelu hrvatskog slikarstva nije bio toliko naglašen.

“Becić je priznata veličina, njega se ne otkriva na ovoj izložbi, već samo segmenti koji dosad nisu bili u fokusu, a nova djela će učiniti neke pomake u istraživanju njegova rada i na drugačiji način rasvijetliti vrijeme u kojem su nastala”, ustvrdio je.

Kustosica Iva Sudec kaže kako bi bilo pogrešno tvrditi da je Becić nepoznat ili marginaliziran autor, prisutan je s najpoznatijim slikama u svim pregledima, puno je literature o njemu, no posljednja velika retrospektiva ipak je bila prije 35 godina.

“Imali smo sreću da su se otkrila djela koja nisu prikazana gotovo stotinu godina od kada nastala, primjerice sliku ‘Sestra i dva brata’ čak i Becićeva obitelj, kćer i unuci nikada nisu vidjeli”, napomenula je, dodavši da su djela posuđena iz više od 20 muzejskih, galerijskih i drugih institucija, a više od toga i od privatnih vlasnika.

Uz sažimanje pojedinih motiva poput mrtvih priroda, portreta ili aktova u tematske blokove, izložba ima i osobnu notu, ne samo zbog motiva, njegove obitelji i doma u Blažuju, nego i zbog dokumentarnog materijala, fotografija i osobnih predmeti iz privatnog života.

Na izložbi je dosad najbolje obrađen Becićev ratni opus kada je kao reporter, ilustrator i fotograf za pariški časopis L’Ilustration izvještavao o ratnim događanjima na Balkanu.

Becić se rodio u Slavonskom Brodu 1886. kao najmlađe od petero djece u obitelji suca. U rodnom gradu je počeo školovanje, kasnije je boravio u internatu u Pešti, a školovanje nastavio u Osijeku na realnoj gimnaziji. Još kao gimnazijalac uredio si je atelier, no nakon toga, vjerojatno na nagovor oca, upisuje Pravni fakultet.

Ipak s vremenom upisuje akademiju u Muenchenu, te ga se povezuje s Josipom Račićem, Miroslavom Kraljevićem i Oskarom Hermanom, generacijom hrvatskih studenata koji su ondje studirali.

Izložba u Klovićevim dvorima će biti otvorena do 10. ožujka.

Ravnatelj Galerije Klovićevi dvori Antonio Picukarić rekao je da mu je drago što se izložba održava u doba Adventa, kada njihove izložbe projekte posjeti veći broj nego inače, uz ostala događanja koja Klovićevi dvori organiziraju u to vrijeme.

Najavio je da će se 16. prosinca premijerno izvesti predstava “Čudesno vodstvo Julija Klovića”, koja će djeci približiti sam muzej i rad u muzeju te ih podučiti osnovnim elementima likovnog djela i poznatim umjetnicima koji su ovdje izlagali.

Predstava je nastala u režiji Arije Rizvić, prema tekstu Nikoline Rafaj, a za vizualni identitet bio je zadužen Zdenko Bašić, čije će se ilustracije ilustracija za slikovicu “Zlatarovo zlato”, tijekom Adventa moći razgledati u foyeru Galerije.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram