U Zagrebu gostovala istaknuta skandinavska autorica Monika Fagerholm

Kultura 28. svi 201922:03 > 22:04
Pixabay (ilustracija)

Nakladnik Hena com ugostio je u utorak u Zagrebu Moniku Fagerholm, jednu od najcjenjenijih suvremenih skandinavskih spisateljica koja je u druženju sa svojim hrvatskim čitateljima u klubu Vinyl predstavila svoj hvaljeni triler "Amerikanka", u kojemu se poigrava postmodernističkim konvencijama kako bi ispričala priču o tome kako život postaje mit.

Autorica je u Zagrebu gostovala u sklopu projekta “Europa iznutra i izvana” u sklopu kojega Hena com objavljuje nagrađivane romane suvremenih europskih autora.

Najavljujući gošću na predstavljanju u Klubu Vinyl, urednica Ana Hadžić rekla je kako je riječ o najpoznatijem romanu jedne od najcjenjenijih suvremenih skandinavskih autorica, prevedenom na petnaest jezika i ovjenčan najvećim skandinavskim literarnim priznanjem, Nagradom Nordijskog vijeća za književnost.

Roman je prvi dio književnog diptiha koji će završiti 2009. romanom “Glitterscenen”, a autorica je za njega dobila i švedske nagrade August, Aniara, te Nagradu Švedskog društva književnika i nagradu Gothenburg Posta, napomenula je Hadžić.

“Iako ne pripada popularnoj struji skandinavskih krimića, ‘Amerikanka’ u svom genetskom kodu skriva trilersku napetost. Atmosfera gotičkog romana isprepliće se s dubinskom analizom tjelesnog i emocionalnog odrastanja dviju djevojčica, u romanu pisanom jedinstvenim stilom, odmaknutom od ustaljenih konvencija, podastirući, kroz književnost, društvenu analizu i kroniku jednog vremena”, dodala je.

Fagerholm je istaknula kako je tu knjigu pisala 15 godina i, kada se gleda grafički, ona možda izgleda eksperimentalno. “Ali ja to nisam tako zamislila. Ja roman gledam kao nekakvu pjesmu, pokušavam naći neki ritam dok pišem, neki glas u meni koji će ispričati tu priču koju želim ispričati”, rekla je autorica. “Ali od same priče mene uvijek više zanima zašto bi neka priča trebala biti ispričana, tko je priča i zašto”, napomenula je.

Druga stvar koja je kod nje značajna je da izmišlja vlastiti jezik, ali to, kako je rekla, ne čini na neki racionalan način, nego joj se “jednostavno, kroz pisanje polako otkriva”. “O strukturi i jeziku nikada ne razmišljam na racionalan način. Pišem jako puno i stalno preuređujem tekst, dok ne pronađem pravi jezik kojim želim pisati”, objasnila je Fagerholm, koja je finska autorica ali piše na švedskom.

Monika Fagerholm (1961.) diplomirala je psihologiju i književnost na Sveučilištu u Helsinkiju. Debitirala je zbirkom kratkih priča “Sham” (1987.), no ozbiljnu poziciju na književnoj sceni zauzela je tek 1994. s romanom “Underbara kvinnor vid vatten”, koji joj je donio nominacije za najveću finsku književnu nagradu Finlandia, švedsku nagradu August i međunarodni Dublin IMPAC. Roman “Amerikanka” (2004.) njezin je najpoznatiji roman, nakon kojega je još objavila roman “Lola uppochner”, te knjigu eseja o moru “Havet”, u koautorstvu s novinarom Martinom Johnsonom.

Roman “Amerikanka” najavljen je kao majstorski triler o ubojstvu, ljubavi, seksualnosti i prijateljstvu, u kojemu ezoterična proza i pogled sveznajućeg pripovjedača oživljavaju svijet ambijentalne čežnje, kriptičnih sjećanja i eteričnih figura. Roman je na hrvatski prevela Sara Profeta.

Književni kritičar Dinko Kreho istaknuo je kako je u pitanju složen tekst koji ima čitav niz kodova u kojima se može interpretirati, te je žanrovski, stilski i strukturno takav da se čitatelj može fokusirati na različite njegove razine. “Pisan je vrlo gusto, ali ta gustoća varira pa je negdje vrlo fragmentaran, pa sve do nekih prozno-poetskih dijelova koje možemo zamisliti skoro kao neke samostalne fragmente”, rekao je Kreho.

Radnja romana smještena je u 1970-e godine, počinje na Coney Islandu, a završava u Finskoj, a riječ je o knjizi koja je dijelom krimić, a dijelom priča o seksualnom sazrijevanju dviju usamljenih djevojčica. Fagerholm se u knjizi poigrava s postmodernističkim konvencijama, ne slijedi tradicionalnu strukturu rečenice, razvoj radnje i pouzdanost pripovjedača, kako bi ispričala priču o izmišljanju stvarnosti da bi se izbjeglo suočavanje s jednim od najgorih mogućih zločina.

Mlada Amerikanka Eddie de Wire s blještavog Coney Islanda stiže u močvarno predgrađe Helsinkija sedamdesetih godina prošloga stoljeća i vrlo brzo pogiba u nerazjašnjenim okolnostima. Njezina misteriozna pojava postaje dijelom urbane mitologije i uvlači se u život dviju prijateljica na pragu adolescencije, sramežljive Sandre i divlje Doris, koje postaju opsjednute neriješenim ubojstvom djevojke zvane Amerikanka. One stvaraju vlastiti mikrokozmos jezika, igara i emocija u pokušaju prevladavanja surovosti vlastite stvarnosti.

Autorica je istaknula kako je u knjizi htjela istražiti kako se jedan stvaran događaj pretvara u mit i što to čini ljudima, kako se životna priča jedne stvarne djevojke pretvara u mit.

U oba dijela knjige riječ je o istome mitu i zapravo tek na kraju drugoga dijela saznajemo u potpunosti što se zapravo dogodilo, a u međuvremenu se toliko toga dogodilo da to više nije ni bitno, napomenula je. “Tu nije riječ o tipičnom skandinavskom krimiću na kakav smo navikli. Pričan je kroz igru dviju djevojčica koja dovodi do novog samoubojstva koje je posljedica te igre. No, ono što je važno je da čitamo kako priča utječe dalje na razne druge ljude. Djevojka je stvarna, ali njezina je priča mit koji živi kad nje više nema”, dodala je Fagerholm.

Ideju za priču dao joj je stvarni događaj, ubojstvo koje je zauvijek ostalo neriješeno. “Mi danas živimo u svijetu priča, što može biti i dobro i loše. Loše, jer se ponekad pitamo što je uopće istina. Kroz igru, moje junakinje pokušavaju otkriti što je bila istina u toj jednoj priči, ali one zapravo ne pronalaze istinu nego neku novu priču koja završava tragično”, dodala je.

Monika Fagerholm sedma je gošća Henina projekta Europa iznutra i izvana. U sklopu gostovanja u Zagrebu, autorica će u srijedu 29. svibnja u književnom klubu Booksi sudjelovati u tribini ‘Autor vs. Autor’ na kojoj će se susresti s hrvatskom književnicom Jelenom Zlatar Gamberožić. Dvije će autorice razgovarati o književnosti, položaju pisca u Hrvatskoj i Finskoj, te o tome kako pisati o obiteljskom tragedijama, odrastanju i ostalim motivima koje provlače kroz svoje romane.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.