U sklopu međunarodnog festivala "Ekstravagantna tijela", koji istražuje granice normalnog i patološkog, u srijedu je u zagrebačkom Tehničkom muzeju otvorena izložba "Ekstravagantna ljubav", koja se odmiče od uvriježenih očekivanja i razmišljanja o prihvatljivim ili neprihvatljivim oblicima voljenja.

Ekstravagantna ljubav središnji je događaj petog trijenalnog festivala “Ekstravagantna tijela” koji se od 18. rujna do 10. listopada održava u Zagrebu, u znaku ljubavi.

“Ljubav se rijetko dodiruje u umjetničkom svijetu. Svakodnevna je, ne priča se toliko o njoj, a ovdje ljubav sve zbližava. Ovdje iskazujemo ljubav na načine koje ne možemo u običnom kontekstu. Ljubav je previše mekana za mnoge ljude, ali ovdje vidimo da može biti teška i izazovna”, rekao je za Hinu na otvorenju izložbe norveški umjetnik i kustos specijaliziran za eksperimentalnu medijsku umjetnost i interaktivne instalacije Stahl Stenslie.

Prošlo je gotovo dvije godine od početnog koncepta do otvorenja izložbe, a sve umjetničke instalacije aktivna su istraživanja ljubavi te djeluju kao oruđe za razmišljanje. Stenslie želi da publika vidi ljubav, neobične načine njezina izražavanja i doživljavanja, izvan normalnih normi ljubavi i ponašanja. Ljubav je za tog umjetnika ekstravagantna jer proširuje način razmišljanja.

“Ljubav nije samo ugodna. Ljubav nije samo slatka stvar, već i mračna i smrtonosna. Ljudima donosi mnogo očaja, što ujedno naznačuje smisao i vrijednost koju ulažemo u nju”, objasnio je Stenslie, dodavši da je Zagreb pravo mjesto za održavanje izložbe jer se ondje nalazi jedinstveni Muzej prekinutih veza, koji također surađuje na toj izložbi.

Prvenstveno, ističe Stenslie, izložba je brižan projekt i u njoj nema ničega što je loše, iako su neke instalacije izazovne. “Ako pogledate dublje od površnog prvog pogleda i provokacije, možete uočiti da postoji istinska, srdačna misao u svim tim djelima, čak i u onim tvrdim”, poručio je.

23 međunarodna umjetnika s izazovnim interaktivnim konceptima

U Hali V Tehničkog muzeja izloženi su radovi 23 međunarodna umjetnika iz 14 zemalja, među kojima su i domaći autori Sara Jurinčić, Siniša Labrović, kolektiv Ljubavnice, Antonija Bačić, Josip Pino Ivančić, Vitar Drinković, Dan Oki, Sandra Sterle i Ana Sladetić.

Visoko-tehnološke i audio-vizualne instalacije umjetnika proizvode zvukove i mirise. Jedan od radova uz pomoć umjetne inteligencije pomaže autorici pronaći u publici idealnog partnera, a zainteresirani moraju prvo dati djelić sebe, odnosno svoj DNK (Jaden J. A. Hastings). Posjetitelji se mogu podvrgnuti masaži i unijeti u sebe DNK ribe (Adam Zaretsky) ili pak u mračnoj prostoriji intimno dotaknuti tablet jezikom kako bi ga oživjeli i osvijetlili (Dani Ploeger).

Neke od tema kojima se umjetnici bave su odnos prema bolestima i romantiziranje tuberkuloze i bolesnika u povijesti, prikazano kroz starinsku trudničku haljinu natopljenom izoliranom mrtvom DNK bakterije (Anna Dumitriu), umjetna inteligencija u potrazi za ljubavlju (Boris Debackere i Jerry Galle), politički rad propitivanja definicije prikladne majke, inspiriran pokretom #PrekinimoŠutnju (Ana Sladetić) te pokret ekoseksa gdje je ideja da se Zemlju ne tretira kao majku, već ljubavnicu (Beth Stephens i Annie Sprinkle), što je kustos Stenslie povezao s environmentalizmom i pokretom Grete Thunberg za zaštitu od klimatskih promjena.

Na otvorenju su održana i tri performansa. “Ljubavni čin: Pogrebni marš” slovenske umjetnice i aktivistice za prava životinja Betine Habjanič intervenira u suvremenu potrošačku kulturu. Habjanič u posthumnom ritualu šije neprepoznatljive komade mesa natrag u cijelu svinju koja osjeća, s porukom da se ljudi zapitaju koliko su ljudi slični životinjama. Prije performansa priznala je da joj performans teško pada, ali smatra da podiže svijest o problemu konzumiranja i klanja životinja.

Američki umjetnik Adam Zaretsky izveo je performans “Dizajniranje djeteta kao medicinski fetiš” kozmetičkog tretmana korištenjem lipofekcije, čime potiče javnu raspravu o eksperimentima u naslijeđenoj genetskoj modifikaciji kod ljudi.

“K-9_topologija: (proširena) Hibridna obitelj” slovenske umjetnice Maje Smrekar propituje granice obitelji te društvenu i ideološku intstrumentalizaciju ženskog tijela i dojenja. Njezina hibridna obitelj sastoji se od pasa kojima je ona majka. U performans su uključeni i štenci iz azila koje posjetitelju mogu udomiti.

Izložba traje do zadnjeg dana festivala, a u sklopu festivala u petak, 20. rujna, od 11,30 do 20 sati održat će se razgovori s umjetnicima koji sudjeluju u izložbi, dok će se u subotu, 21. rujna, održati konferencija “Razveži vezu” koja će govoriti o redefiniranju normativnosti u ljubavi, odnosu između ljubavi i seksualnosti te ljubavi i politike. U sklopu konferencije održat će se i okrugli stol na temu mononormativnosti u Hrvatskoj i poliamoričnih veza.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.