Švedska akademija objavit će u četvrtak dva dobitnika Nobelove nagrade za književnost u Stockholmu pošto je prošlogodišnje proglašenje bilo odgođeno zbog skandala sa seksualnim zlostavljanjem.
Stručnjaci kažu da će Akademija s ovogodišnjim izborom pokušati izbjeći podizanje prašine jer se pokušava oporaviti od skandala u kojem je suprug jedne od članica Akademije završio iza rešetaka zbog silovanja.
Uoči proglašenja spominju se imena kanadske pjesnikinje Anne Carson, kenijskog pisca Ngugija Wa Thiong’oa i francuske spisateljice Maryse Conde s otoka Gvadalupe, pokazuju internetske kladionice.
U štokholmskim književnim krugovima kolaju imena rumunjskog pisca Mircee Cartarescua i poljske spisateljice Olge Tokarczuk.
Švedska akademija, utemeljena 1786. godine, pokušava vratiti ugled nakon što su u prošlogodišnjem skandalu na površinu isplivala spletkarenja njezinih članova, sukobi interesa i seksualno zlostavljanje.
Skandal je potresao Švedsku koja se ponosi svojom transparentnošću i konsenzualnom demokracijom i ne trpi nejednakost.
Akademija je stoga odgodila prošlogodišnje proglašenje, prvi put u 70 godina.
Skandal u Akademiji
Obnovljena novim članovima i statutima, institucija će u četvrtak u 13 sati proglasiti dobitnike za 2018. i 2019. godinu.
Očekuje se da će Akademija ove godine pokušati izbjeći kontroverze, da će joj odabir biti konzervativan i da će među laureatima biti bar jedna žena, rekli su književni kritičari za agenciju France Presse (AFP). Nobelovu nagradu za književnosti dobilo je samo 14 žena od dosadašnjih 114 laureata.
Akademija ne objavljuje svoj uži izbor. Svake godine književni krugovi prepuni su nagađanja koja su često više odraz vlastitih želja nego stvaran uvid u sklonost članova. Ove godine neizvjesnost je još veća s obzirom na mnoge promjene unutar institucije.
Među mnogim imenima za koja se nagađa da bi mogli biti dobitnici su i kineska spisateljica Can Xue, japanski pisac Haruki Murakami, ruska književnica Ljudmila Ulicka te američke i kanadske spisateljice Joyce Carol Oates i Margaret Atwood.
Akademija se našla u problemima u studenome 2017. pošto se njezini članovi nisu mogli dogovoriti o tome kako postupiti prema Francuzu Jean-Claudeu Arnaultu s kojim su bili tijesno povezani, a on je optužen i kasnije osuđen za silovanje.
Arnault je u braku s Katarinom Frostenson, članicom Akademije koja je kasnije podnijela ostavku zbog skandala u jeku pokreta #MeToo protiv seksualnog zlostavljanja ili uznemiravanja žena.
Par je također vodio kulturni klub u Stockholmu koji je financirala Akademija.
Na kraju je sedam članova Akademije podnijelo ostavke, među kojima i tadašnja stalna tajnica Sara Danius.
“Od toga da je bila povezana s izvanrednom književnošću, Nobelova nagrada sada je došla do toga da je mnogi povezuju s #MeToo i disfunkcionalnom organizacijom”, rekla je švedska književna kritičarka Madelaine Levy za AFP.
Narušen ugled
Ispražnjene stolice zauzela su neka nova lica, a u lipnju 2019. profesor književnosti Mats Malm preuzeo je dužnost stalnog tajnika.
“Promjene su bile vrlo produktivne i optimistični smo”, kazao je Malm u intervjuu za AFP uoči objave dobitnika.
On je priznao da je skandal narušio ugled institucije te da su i dalje potrebna poboljšanja.
“Ima još puno posla, u to smo sigurni.”
Umirovljeni izdavač Svante Weyler smatra da se ugled Akademije i može popraviti, “ali samo kroz mudar izbor laureata”.
On očekuje da će Akademija učiniti sve da izbjegne kontroverze i vjerojatno će izabrati autore koji su visoko cijenjeni u književnim krugovima ili poznati i široj javnosti.
“Apsolutno neće nikoga tko može izazvati kontroverznu političku raspravu”, kazao je.
U međuvremenu je Olivier Truc, koji je nedavno objavio knjigu o tom skandalu, primijetio kako je Akademija i prije izazivala kontroverze.
“Na primjer kada je nagrada dodijeljena dvojici tadašnjih članova Akademije”, rekao je, misleći na odluku iz 1974. o dodjeli nagrade Harryju Martinssonu i Eyvindu Johnsonu.
Dodjela nagrade Bobu Dylanu 2016. također je izazvala pitanja o prosudbi Akademije.
S obzirom na mrlju na ugledu Akademije, Levy je rekla kako postoji mogućnost “da je dobitnici neće prihvatiti”, kao što je to odbio francuski filozof Jean-Paul Sartre 1964.
Ovogodišnji laureat, osobito ako je riječ o piscu, a ne spisateljici, može očekivati da se njegov rad i život nađe pod povećalom u potrazi za bilo kakvim tragom ženomrstva, dodala je Levy.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
