Video igre danas pomiču kreativne granice medija, dok su komercijalne konkurentne na tržištu, umjetničke treba podupirati jer donose dodatnu kulturnu dimenziju, složili su se sudionici panela "Je li moguće napraviti umjetničku hit igru?", održanog u utorak u okviru programa Industrija Zagreb Film Festivala (ZFF).

Koordinatorica programa Industrija, Inja Korać rekla je kao je ZFF ove godine htio povezati film i video igre, one s umjetničkim predznakom, s obzirom na to da su dio iste, audiovizualne industrije.

“Oni koji kreiraju takve sadržaje moraju voditi računa o umjetničkom aspektu igara, kao i u filmu, komercijalniji sadržaj puno lakše dolazi do publike, to je poput brze hrane, a zapravo je za sve nas dobro da dođemo u doticaj i s nekom drugom razinom, koja je promišljenija i ima umjetnički apsekt”, ustvrdila je.

“Na isti način na koji ZFF promovira nezavisni film, činilo nam se važno baciti svjetlo reflektora na umjetničke videoigre”, dodala je.
Videoigre dobile su u posljednjih godinu dana veću pozornost, shvaća ih se drugačije nego dosad, pa su i uvrštene u Zakon o audiovizualnim djelatnostima.

Želimo podupirati igre od umjetničkog značaja

“Industrija videoigara jako napreduje i ovo je bio potreban korak za zakonski okvir koji će omogućiti da se taj sektor razvija i financira”, rekla je Vjera Matković iz Ministarstva kulture.

Po njezinim riječima, Ministarstvu kulture bilo je važno prepoznati industriju, ali i definirati što je zapravo umjetnička igra od kulturnog interesa.

“Želimo poduprijeti tvrtke koje proizvode taj tip igara, važno nam je da imamo informaciju u kojem smjeru one idu, odnosno da rade kulturno i umjetnički važna djela”, dodala je.

Ocijenila je kako je, s obzirom na to da svjedočimo ogromnom utjecaju industrije videoigara danas, osobito važno što više surađivati s njima, jer je to i dobar način da se djeluje edukativno.

Nezavisni studiji unose osobne momente u videoigre

Florian Köhne i Hans Böhme, autori uspješne detektivske videoigre “Trüberbrook”, koja ima jak umjetnički aspekt s ručno izrađenom scenografijom od minijaturnih maketa, a predstavili su je u okviru svog današnjeg masterclassa, rekli su da više ne mogu ni zamisliti da rade komercijalne igre.

“Ostat ćemo pri tome da ih ne radimo, to nije naš stil, ne znam niti bi li bilo zabavno raditi sa stotinama ljudi, na ovaj način svatko u igru unese nešto osobno”, istaknuo je Köhne.

On je inače grafički dizajner i kaže da, kako je edukacija na tom području nešto vrlo novo, sudionici procesa stvaranja videoigara dolaze iz različitih područja.

“Većina ljudi koje znam nisu studirali išta vezano uz igre jer to nije postojalo, a sada se javlja potreba za uže specijalizacije.
Hans Böhme napominje kako su neke privatne škole za videoigre u Njemačkoj izgubile osjećaj za to da studentima daju osnove, kojih mora biti kao i u svakoj umjetnosti. “Treba imati širi pogled i vidjeti kako je sve u dizajnu i umjetnosti povezano”, naglasio je.

Aleksandar Gavrilović iz tvrtke Gamechuck, koja je od EU potprograma Creative Europe – MEDIA dobila potporu za razvoj videoigre “Trip the Ark Fantastic”, napominje kako kod nas nema institucionaliziranog obrazovanja za autore videoigara, no postoje različiti načini da se dođe do znanja.

“Svi pokušavamo biti kreativni i inovativni, a nezavisni studiji bi se trebal fokusirati na umjetničke sadržaje, kada ste mlađi želite raditi komediju, no kasnije želite raditi nešto važnije”, ustvrdio je.

Gavrilović napominje kako su u sektoru pokrivena područja za umjetnički dio, glazbu, priču, programiranje i svi se oni negdje se za to mogu i educirati, no nedostaje edukacija za dizajnere igara, pa ih je i studijima teško pronaći.

Edukacija za područje dizajna i razvoja videoigara u Hrvatskoj 2022.

To bi se ipak za nekoliko godina moglo promijeniti, jer su se Akademija likovnih umjetnosti, Akademija dramske umjetnosti, Studij dizajna na Arhitektonskom fakultetu, Fakultet elektrotehnike i računarstva te Fakultet organizacije i informatike u Varaždinu okupili oko projekta Edu4Games za izradu standarda zanimanja i kvalifikacija te novih studijskih programa za područje dizajna i razvoja videoigara.

Davor Švaic, prodekan na Akademiji dramske umjetnosti i jedan od inicijatora projekta, kaže da za to postoji veliki interes i inicijativa od studenata. “U razvoj projekta uključeno je 27 profesora, sretni smo da nas podupire cijela industrija i to je nešto što nam je sada u fokusu”, rekao je.

Prvi koraci na području formalnog obrazovanja za videoigre krenuli su iz SAD-a prije dvadesetak godina, a Europa ih je nastavila nekoliko godina kasnije. “Projekt bi trebao završiti 2021. i nadamo se da ćemo 2022. upisati prve studente”, napomenuo je.

Emmanuel Corno, dizajner videoigara, podučava o narativnom aspektu studente na pariškom sveučilištu. “Narativni dizajn je novo područje, pa je zanimljivo kako dok prenosim znanje studentima zapravo s njima ga otkrivam i zajedno napredujemo”, ocijenio je.

Corno će u četvrtak na masterclassu govoriti o alatima koji su mladim dizajnerima igara potrebni za izradu uvjerljivih narativa, prezentirat će različite pristupe problematici stvaranja smisla pomoću mehanike igre, a bavit će se i idejom računalne igre kao političke kritike.

Događanja ovogodišnje Industrije realizirana su u sklopu projekta Interaktivne empatije, u organizaciji Francuskog instituta u Hrvatskoj i Goethe-Instituta Kroatien, uz potporu Francusko-njemačkog kulturnog fonda.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows | i društvenih mreža Twitter |Facebook | Instagram.