Edicije Božičević u ljeto ulaze s tri nova naslova, klasikom meksičke književnosti "Ide dažd" Agustína Yáñeza, novim romanom Južnoafrikanca Ivana Vladislavića "Prikaz rastavljenog sklopa", te životnim djelom ruskog filozofa i teoretičara književnosti Mihaila Bahtina "Teorija romana".

Agustín Yáñez Delgadillo (1904.-1980.) bio je meksički pripovjedač, esejist, prosvjetar i političar. Njegovo najznamenitije djelo “Al filo del agua” (Ide dažd, 1947.) književna kritika drži pretečom modernog meksičkog romana jer usvaja narativne i stilske tehničke novine iz onodobne europske i američke književnosti.

Yáñez je uz književni i prosvjetni rad obnašao i važne dužnosti u kulturnom i političkom životu Meksika kao guverner države Jalisco između 1953. i 1959. i tajnik za prosvjetu Meksika pod vladom Gustava Díaza Ordaza.

Bio je aktivan i na najvećem meksičkom sveučilištu UNAM-u. Među njegovim najpoznatijim djelima su i “La tierra pródiga” (Darežljiva zemlja, 1960), “Las tierras flacas” (Mršave zemlje, 1962.), “Ojerosa y pintada” (Našminkana s podočnjacima, 1960.), “Tres cuentos” (Tri priče, 1964.) i “Las vueltas del tiempo” (Okuke vremena, 1975.). Godine 1973. dobio je Državnu nagradu za književnost.

Radnja romana “Ide dažd” odvija se u zabačenom selu meksičke zapadne države Jalisco na početku 20. stoljeća, kada ruralnim životom još upravljaju tradicionalni obrasci, a stanovništvo se kreće u liturgijskom ciklusu godine.

“Cijela plejada živih likova, počevši od župnika i njegovih vikara, mjesnih političkih moćnika, zemljoposjednika, zakupaca, mladih emigranata u SAD, djevojaka u proljeću života u kojima se budi želja, sjajno psihološki profiliranih i povezanih u cjelinu radnje sigurnom pripovjedačevom rukom, bit će ubačena u vrtlog revolucije koji prijeti selu i tradicionalnom životu”, stoji u najavi. Roman je na hrvatski preveo Matija Janeš.

Roman “Prikaz rastavljenog sklopa” (prijevod Miloš Đurđević) Južnoafrikanca Ivana Vladislavića sastoji se od četiri nezavisne priče, četiri lika koji pripadaju različitim segmentima južnoafričkog društva, a zajedno predstavljaju panoramu ili “prikaz rastavljenog sklopa” Johannesburga.

Ivan Vladislavić (1957., Pretoria, Južnoafrička Republika) jedan je od najvažnijih suvremenih južnoafričkih pisaca, autor nagrađivanih romana, kratkih priča i eseja. Od 1992. živi u Johannesburgu i radi kao profesor kreativnog pisanja na Sveučilištu Witwatersrand. Na hrvatskome je 1999. izašao prijevod njegove knjige “Mahnitost”, a 2014. “Dvostruki negativ”, obje u prijevodu Miloša Đurđevića. Godine 2017. objavljena mu je zbirka priča “O detektivima” u prijevodu Katje Knežević. Nominiran je i osvajao najvažnije nagrade za afričku književnost na engleskome jeziku, a 2015. mu je za cjelokupan opus dodijeljena prestižna Nagrada Windham-Campbell američkog Sveučilišta Yale.

U svojem novom romanu, Vladislavić kroji priču o suptilnom premrežavanju povijesti, sadašnjosti i budućnosti ne samo Johannesburga nego i cijele Južnoafričke Republike. “U svom već poznatom stilu, Vladislavić suptilno i vješto oslikava probleme klase, rase, društvenog položaja i institucionalne moći (i nemoći) unutar južnoafričkog društva prikazujući živote četvorice muškaraca s potpuno različitim pozadinama i životnim interesima, od popisivača stanovništva u predgrađima Johannesburga do umjetnika koji se bavi instalacijama sastavljenim od prepolovljenih drvenih skulptura životinja”, ističe se u najavi.

“Teorija romana” zbornik je radova o romanu Mihaila Mihailoviča Bahtina (1895.-1975.), jednog od najznačajnijih ruskih filozofa i književnih teoretičara dvadesetog stoljeća, čiji se rad na području književnosti i jezika danas smatra ključnim za razvoj teorije romana, a utjecao je i na mnoge druge društvene i humanističke znanosti.

U ovom zborniku, u prijevodu Ive Alebića i Danijele Lugarić Vukas, predstavljeni su najvažniji Bahtinovi radovi o teoriji romana, uključujući tekstove “Riječ u romanu”, “Uz Bildungsroman”, “Oblici vremena i kronotopa u romanu”, “Iz pretpovijesti romaneskne riječi” te “Roman kao književni žanr”. Pored samih tekstova, izdanje je opremljeno predgovorom prof. dr. sc. Deana Dude, predgovorom Ive Alebića, tekstom Sergeja Georgijeviča Bočarova, ruskog filologa i vlasnika autorskih prava na Bahtinovo djelo, te pojmovnikom koji je sastavio glavni urednik izdanja, Josip Ivanović.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.