Radio koji (ni)je za svakoga ideja je vodilja Radija Studenta koji je u skoro 30 godina svog djelovanja postao bastion alternativnog kulturnog sadržaja što u radijskom, što u generalnom medijskom prostoru. Mnoge je, stoga, zatekla vijest o poplavi koja je pogodila prostorije ove kultne radio postaje. O tome, ali i o tome što je zapravo Radio Student i koja je njegova zadaća, razgovarali smo s glavnim urednikom Ivanom Vlašićem te radijskim suradnikom Ivanom Poschkom.
“Morali smo improvizirati na sve načine”
Radio Student prva je studentska radijska postaja u Hrvatskoj koja emitira program od 31. listopada 1996. godine. Riječ o jedinstvenoj postaji s obzirom na njegovu ulogu u obrazovanju cijelog niza novinara, medijskih djelatnika i glazbenih profesionalaca. Ono što ju izdvaja je i jedinstveni sadržaj te veliki broj emisija koju uređuju studenti kao i glazbeni izričaj koji je bio i ostao jedinstvena pojava u Zagrebu.
Radio je prošlog mjeseca zadesila poplava koja je prouzročila niz problema o kojima su nam posvjedočili Vlašić i Poschko. Poplava se dogodila u privremenim prostorima u zgradi u Ulici Škendera Fabkovića, budući da je zgrada Fakulteta političkih znanosti u kojoj se Radio Student inače nalazi, u procesu obnove od štete nastale potresom.
“Do poplave je došlo tijekom radova na katu iznad nas. Radila se adaptacija prostora te je tamo pukla cijev, kako su nam rekli izvođači radova. Ta voda je potom došla i do naših prostorija na trećem i četvrtom katu”.
Šteta koja je nastala je velika jer su prostorije skoro uništene i praktički neupotrebljive. Ono što je bila sreća u nesreći jest da su važni dijelovi opreme poput miksete i servera ostao očuvan.
“Nastradao nam je namještaj, kao i dio opreme. Kada smo tek došli izgledalo nam je kaotično i katastrofalno, ali na kraju je, na svu sreću ispalo manje strašno nego što smo mislili. Najveća šteta je nastala u informativnoj redakciji na četvrtom katu, gdje su nastradala sva računala.”
Radio se tako našao u dosta ozbiljnim problemima s obzirom na to da neko vrijeme nisu mogli emitirati program. Javila se, kažu, opasnost gubljenja frekvencije s obzirom na to da Zakon o električnim medijima nije predvidio ovakav tip situacija.
“Drugi dan nakon poplave morali smo improvizirati na razne načine kako bismo pustili glazbu u eter jer u slučaju da to nismo uspjeli napraviti bi prema Zakonu izgubili pravo na emitiranje. Naime, prema njemu nakladnik radija smije samo 48 sata biti bez imitiranja.”
Također, velika šteta nastalom poplavom tiče se arhive koja se skupljala u skoro 30 godina emitiranja.
“Riječ je o hrpi memorabilija i ono što je najvažnije, uspomena. Mi smo imali nadobudnu ideju o tome da napravimo monografiju za 30. rođendan Radija te smo u tu svrhu skupljali plakate i razne memorabilije, ali nam je to sada sve stradalo”. Vlašić ističe kako je usto i stradao dio dokumentacije.
Što je zapravo Radio Student?
Kroz godine svog emitiranja, Radio je zauzeo posebno mjesto u radijskom prostoru. Publici su postali poznati i privlačni i po glazbenom izričaju koji se naslanja na promoviranje manje etabliranih izvođača kao i po nizu emisija koji se dotiču tema koje i nisu toliko široko prisutne na ostalim radijskim postajama.
“Radio Student je prva neprofitna radijska postaja u Hrvatskoj. Ono što nas izdvaja jest da osim što kontinuirano proizvodimo radijski program uz educiranje budućih naraštaja radijskih novira. S obzirom na to da je Radio dio Fakulteta političkih znanosti, na njemu se odvijaju nastavni procesi. Cijeli program popunjavaju mladi i studenti, no taj program nije isključivo namijenjen studentima”, pojašnjava Vlašić ističući kako se na Radiju bave temama koje se nedovoljno obrađuju u javnom medijskom prostoru, poput ljudskih prava, ekologije i kulture.
“U idealnoj situaciji, kad nema poplave i kad nam funkcioniraju prostori, smo imali oko 50 različitih tematskih emisija tijekom tjedna. Uz to što smo šest puta dnevno održavali vijesti. Dakle, dnevno je to znalo biti 20 različitih emisija. To je užasno velik broj programskog sadržaja koji vrlo malo radija uspije izvesti”, pojašnjava nam Vlašić.
“Kada imate koncesiju, onda morate zadovoljiti određene kriterije. Dakle, morate proizvoditi neki sadržaj koji je od javnog interesa. A mi smo to jako ozbiljno shvatili. Većina našeg sadržaja je stvarno od javnog interesa, s ciljem doprinošenja općem dobru. Dakle, mi želimo ostaviti nekakav dobar trag u društvu”, pojašnjava Vlašić. Poschko se nadovezao na ovu temu pojašnjavajući na primjeru emisije Hodalica kako se točno na Radiju doprinosi temama od općeg dobra.
“Vršimo niz suradnji s organizacijama kao što je Hrvatski savez udruga za mlade i studente s invaliditetom SUMSI s kojima u suradnji, više od 12 godina realiziramo emisiju Hodalica koja se bavi problematikom mladih osoba s invaliditetom”, pojašnjava.
“Jezgra okupljanja na kulturnoj sceni”
“Mi u principu, želimo biti jezgra okupljanja gdje se ljudi koji su aktivni na alternativnoj kulturnoj sceni upoznaju te izmjenjuju mišljenja i iskustva. Mi nismo samo medij koji prati scenu, nego smo dio scene te smo povezani s nizom organizacija i kreativaca što u glazbi, što u civilnom društvu”
“Dakle, cilj je približiti manje vidljivu kulturnu scenu širom slušateljskom puku. Ono po čemu nas slušatelji najviše prepoznaju, to je nekakav naš uvjetno rečen alternativni izbor glazbe. To znači da ne emitiramo glazbu koja se vrti po top ljestvicama, osnosno bježimo od mainstreama te nam je jedini kriterij kvaliteta”
“To znači da glazbeni sadržaj, neovisno o kojem žanru se radi, a to može čak biti pop, ako je kvalitetan, će naći prostora u našem eteru. Imamo sreću i da postoji jako veliki interes mladih za biranje glazbe na našem radiju. Oni se prijavljuju za suradnju te mi izaberemo najkvalitetnije. Kada dođu na Radio oni biraju glazbu te educiraju slušatelje. Dakle, to je nekako najprepoznatljivija dimenzija radio studenta, naš glazbeni izričaj.”
Ono što još više impresionira jest da kroz sam Radio na godišnjoj razini u stvaranju sudjeluje 120 do 150 mladih i studenata.
Poschko je i sam je prošao put od realizatora programa, glazbenog urednika te u konačnici suradnika. Kroz svoje iskustvo pojasnio nam je kako smatra da je Radio Student već odavno postao nešto više od edukacijske platforme za mlade novinare.
“Radio nije nadrastao edukacijsku funkciju jer to nikad neće ni nadrasti jer je to naša veoma važna funkcija. Smatram da smo nadišli dimenziju radija kao isključivo postaje našeg Fakulteta. Kroz godine smo postali svojevrsna kulturna institucija koja je bitan kohezijski moment na razini Sveučilišta. Kod nas su tu trenutno osim studenata našeg fakulteta i studenti FER-a, FSB-a, TVZ-a, Filozofskog fakulteta, Akademije dramskih umjetnosti i slično. To je nešto što bi trebalo biti više prepoznato jer je upravo to ono što studente i slušatelje privlači oko Radija Studenta”, pojašnjava nam Poschko.
Izostanak institucionalne podrške
Prije same poplave Radio je i prošao proces premještaja u privremene prostore te su uz poplavu dodatno ograničeni. No, unatoč tome Vlašić i Poschko optimistično gledaju u budućnost te nam govore kako vide Radio u budućnosti.
“Optimalna vizija Radija Studenta jest to da zadržimo bar neki dio prostora koji imamo u trenutnoj zgradi uz prostor koji će nam biti dodijeljen po završetku obnove zgrade Fakulteta političkih znanosti. To bi nam dobro došlo kako bi mogli fizički odvojiti komponente programa i edukacije studenata. Najviše bi nam odgovaralo kad bismo imali na raspolaganju odvojeni prostor za edukaciju i program, kako jedno ne bi remetilo drugo. Između ostalog, voljeli bi imati i malo adekvatniji prostor za glazbene izvedbe bendova uživo jer trenutno možemo imati samo akustične koncerte. Sve što zahtjeva nekakva pojačala ili bubnjeve, ne možemo održavati, jer naš studio nije dovoljno dobro zvučno izoliran i snimka ne bi adekvatno zvučala”, pojašnjava Vlašić
Na državnoj razini smatraju kako je veliki problem izostanak institucionalne podrške za nezavisne medije.
“To je bilo u raspravi prije desetak godina za vrijeme SDP-ove vlade, ali se, nažalost, nije realiziralo na način na koji smo mi to željeli. Za to vrijeme je postojala institucionalna potpora neprofitnim meidjima, ali je dolaskom Hasanbegovića kao Ministra kulture HDZ-ove vlade, povjerenstvo za neprofitne medije ukinuto, kao i sve potpore. Do danas se ništa nije promijenilo”,
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!