"Apel za spas hrama kulture na Trgu Republike Hrvatske" potpisali su brojni hrvatski umjetnici i kulturni djelatnici. Apel je to kojim prosvjeduju protiv stanja u HNK u Zagrebu. No, na njihov apel odgovorili su umjetnici koji staju na stranu HNK.
Oba apela prenosimo u cijelosti.
“Mi, dolje potpisani umjetnici i kulturni djelatnici, izražavamo najoštriji prosvjed protiv stanja u Hrvatskome narodnom kazalištu u Zagrebu i metoda kojima se služi aktualna uprava na čelu s Dubravkom Vrgoč te osobito protiv neprihvatljiva odnosa prema umjetnicima i zaposlenicima.
Zidove HNK-a nije uništio potres, ali sve ono unutar njih, građeno tijekom više od 150 godina, već šest godina doživljava nezapamćeno urušavanje, možda i gore od elementarne nepogode. Rezultati aktualne uprave u ovome su trenutku sljedeći:
– Čak 70 % zaposlenika (među umjetnicima Opere više od 80 %) nema povjerenja u intendanticu te ne vidi načina za daljnji nastavak rada ostane li na čelu kazališta. Kako ne poznaje ni osnovna pravila repertoarnoga kazališta, a od njezine je površnosti Opera (koja je imala rezultata koji ubuduće neće biti mogući) najviše ugrožena. Repertoar je praktički sveden na Eru s onoga svijeta i Nikolu Šubića Zrinjskog (i oni u nedovoljnom broju izvedbi) jer je postala praksa da se novi naslovi igraju najviše dvije godine i onda zauvijek nestaju s repertoara.
PROČITAJTE JOŠ
– Iako se tvrdi da su vrhunac uspješnosti ove uprave prodane ulaznice, to nije točno jer su se u mnogim slučajevima neprodane ulaznice dijele šakom i kapom, a sve kako bi se prikrila organizacijska nemoć i katastrofalno planiranje uprave podržavano od pojedinih novinara, a među „glasnijima“ su oni koji se nalaze na platnoj listi HNK-a.
– Samovolja i pritisak na zaposlenike, uz grubo korištenje prijetnji i ucjena, uzrok su njihova nezadovoljstva i straha koji svakodnevno koče kreativne procese i zdrave inicijative nužne za svaki kolektivni posao, kazališni osobito.
– Drama koja sve više gubi svoj repertoarni profil, u fokusu je intendantice koja do dolaska na ovo mjesto nije imala nikakva iskustva u glazbenome kazalištu, a zbog čega se broj opernih i baletnih izvedbi smanjuje iz sezone u sezonu.
– Uz brojne neriješene probleme oko statusa baletnih umjetnika te činjenicu da ‘bijeli balet’ više ne čini glavninu baletnog repertoara HNK-a, posebno nas rastužuje i potpuno zapostavljanje hrvatske nacionalne baštine kao jedne od središnjih zadaća zagrebačkoga Baleta.
– Operni je repertoar na sramotno lažan način popunjen igrokazima u foajeu, koji statistički čine više od trećine ukupne produkcije Opere.
Iz svega proizlazi da je odlazak ove uprave nužnost bez alternative jer u slučaju njezina ostanka slijedi strmoglavi i potpuni pad u ponor središnjega hrvatskog kazališta. Sada je posljednja prilika da se nađe osoba koja će biti kadra prekinuti liniju stalnoga pada.
Uspješan teatar ne može se stvarati bez poštovanja i povjerenja uprave u umjetnike i zaposlenike i obratno – bez njihova poštovanja i povjerenja u upravu. Njima se ne upravlja – s njima se stvara Teatar, napisao je jedan veliki intendant davnih (zlatnih) godina HNK-a kada je ovo kazalište stajalo ravnopravno s mnogima u svijetu. Da je intendantica željela učiti od boljih iz prošlosti i sadašnjosti, svega ovoga danas ne bi bilo. Umjesto toga, po načelu Zavadi pa vladaj i Prije mene nitko, poslije mene – potop, dogodio se golem razdor u teatru, s lažima i prikrivanjem stvarnoga stanja i istine što je u zabludu dovelo i osnivače i hrvatsku javnost.
Zabrinuti za budućnost HNK-a u Zagrebu, obraćamo se javnosti, uvjereni da će nastavak toleriranja dosadašnje prakse aktualne uprave imati nesagledive posljedice, ne samo po kazalište, već i po cijelu hrvatsku kulturu te da je hitna smjena aktualne uprave HNK-a neophodan korak u zaustavljanju katastrofalnoga postojećeg stanja.
Stoga pozivamo sve nadležne institucije, odgovorne pojedince i cjelokupnu hrvatsku kulturnu javnost da učine sve što je u njihovoj moći kako bi se zaustavilo daljnje urušavanje HNK-a u Zagrebu.
Potpisnici apela:
Blaženka Milić, prvakinja Opere HNK
Branka Beretovac, prvakinja Opere HNK
Vitomir Marof, nacionalni prvak Opere HNK
akademik Zoran Juranić, dirigent i skladatelj
akademik Pavle Dešpalj, dirigent i sveučilišni profesor
Slobodan Šnajder, književnik
Vjeran Zuppa, književnik, dramaturg i teatrolog, profesor emeritus
Nenad Popović, književnik, prevoditelj, urednik i izdavač
Dinko Bogdanić, prvak Baleta HNK, koreograf
Ostoja Janjanin, prvak Baleta HNK
Loris Voltolini, dirigent
Miroslav Homen, dirigent”, stoji u apelu, a nakon Homenovog potpisa slijedi njih još 191.
Stigao odgovor iz HNK
Na taj su apel odgovorili iz HNK pismom podrške upravi HNK.
“Posljednjih dana u hrvatskoj javnosti pojavio se „Apel za spas hrama kulture na Trgu Republike Hrvatske“. Začuđeni tom apsurdnom inicijativom samozvanih spasitelja, obraćamo se toj istoj javnosti sa svojim „Apelom za spas Hrvatskog narodnog kazališta“. Od koga? Od dušebrižnika za tobožnju dobrobit kazališta, od onih koji ga, čini se, žele pretvoriti u malograđansku instituciju koja bi ponavljala opća mjesta, bez mašte, inventivnosti, bez utopije, bez kritičkog pogleda u današnjicu i bez kreativnih prijedloga za budućnost.
Ne želimo obezvrijediti poštovana imena potpisnika, niti umanjiti dostignuća prethodnika, ali smo zaprepašteni načinom na koji potpisnici „Apela za spas hrama kulture na Trgu Republike Hrvatske“, neupućeno i fabulirano žele obezvrijediti i poništiti sve vrijednosti i višegodišnju umjetničku produkciju HNK Zagreb. Upitno je međutim, može li se govoriti o bilo kojoj “želji” i “dobroj namjeri”, osim iracionalnog bijesa i osobnih resentimenata, te ciljanog izazivanja kaosa i zbunjivanja javnosti u ionako već dovoljno kaotičnom i (u)zbunjenom vremenu. Zabrinuti tom pojavom “fake news”, podsjećamo na činjenice: Hrvatsko narodno kazalište dugo unatrag nije bilo mjesto koje je okupljalo ovako širok krug domaćih i svjetskih umjetnika. Uz to, nikad u svojoj novijoj povijesti nije imalo tako raznoliku publiku svih generacija.
HNK je prvi put izveo nova djela Tene Štivičić, Kristiana Novaka, Mate Matišića, Ivora Martinića, Slavoja Žižeka, Mire Gavrana, Ivana Penovića, Monike Herceg. U njemu su svoja vrhunska režijska djela ostvarili Bobo Jelčić, Paolo Magelli, Janusz Kica, Rene Medvešek, Matija Ferlin, Anica Tomić, Jernej Lorenci, Eduard Miler, Ivan Penović. Ansambl Drame HNK jedan je od najznačajnijih u zemlji, a u regiji je osvojio mnogobrojne nagrade na brojnim gostovanjima.
U Operi smo imali produkcije svjetske kvalitete, od „Ukletog Holandeza“, „Turandot“, „Čarobne frule“, „Žene s jezera“ do aktualne „Carmen“. Pjevači Opere HNK, Dubravka Šeparović Mušović, Tomislav Mužek, Lana Kos, Ivana Lazar, Valentina Fijačko, da nabrojimo samo neke od cijenjenih imena, u ovom su nas razdoblju oduševljavali svojim interpretacijama. Redatelji kao Olivier Py, koji je direktor Festivala u Avignonu, ili naš Max Emanuel Cenčić kojemu je ovo bio redateljski debi na hrvatskim pozornicama, ili Krešimir Dolenčić čija je „Čarobna frula“ jedna od najpopularnijih predstava.
Balet zagrebačkog HNK je omiljeni ansambl koji nam je priredio nezaboravne predstave „Gospoda Glembajevi“, „Smrt u Veneciji“ i klasike bijelog baleta „Bajaderu“, „Romeo i Julija“ „Labuđe jezero“ i novog „Orašara“. Giorgio Madia, Vladimir Malakhov, Patrice Bart, Angelin Preljocaj pa naši koreografi Leo Mujić, Valentina Turcu, Marijana Krajač, Maša Kolar. Kakva je tek generacija plesača danas na sceni: od Edine Pličanić, Tomislava Petranovića, Ive Vitić Gameiro, Guilherme Gameira, Takuye Sumitoma, Rieke Suzuki, Natalie Kosovac među brojnim vrijednim imenima članova Baleta.
Filozofski teatar kojeg vodi Srećko Horvat radi na jačanju kritičke svijesti publike. Uvaženi filozofi, sociolozi, umjetnici i znanstvenici kao Thomas
Picketty, Tariq Ali, Julia Kristeva, Wanessa Redgrave, Yanis Varoufakis, Terry Eagleton bili su između ostalog sugovornici zagrebačke publike, čime je započeta kultura intelektualne transmisije. Međunarodni programi suradnje inspiriraju i poboljšavaju interkulturalnu kompetenciju, artikulirajući pritom specifičnu dijalektiku lokalnog i globalnog.
Na pozornici HNK gostovala su prva imena suvremene kazališne scene Thomas Ostermeier, Ivo van Hove, Milo Rau, Tiago Rodrigues, Christiane Jatahy. Jesmo li ikada ranije imali ovakve međunarodne predstave na sceni HNK-a i želimo li se opet vratiti u vrijeme lokalnih veličina?
HNK u Zagrebu sudjelovao je, kao nikad dosad u europskim koprodukcijama. Sjetimo se umjetnika svjetskoga glasa koji su radili s našim umjetnicima, kao Pippo Delbono, Eimuntas Nekrošius, Pascal Rambert, Polly Trischler, Falk Richter, Ricci e Forte, Erik Ulfsby, Vasilij Senin, Angela Richter, Pier Luigi Pizzi, Arnaud Bernardt.
Mi, gledatelji i umjetnici koji radimo u HNK-u, sretni smo što predstave gledamo, ili u njima sudjelujemo, s prepunim gledalištem. Pa ako se u ovom vremenu krize i gubitka vrijednosti pokrenulo pitanje smjene Uprave HNK na čelu s Dubravkom Vrgoč, mi potpisani podržavamo tu Upravu, njezine napore i rezultate.
I na kraju, da se vratimo na početak – iz tog, bez presedana Apela za spas hrama kulture na Trgu Republike Hrvatske, dobiva se dojam da većina zaposlenika podržava “rušenje aktualne uprave”, i zbog toga neka ne čudi što ovaj Apel za spas Hrvatskog narodnog kazališta, osim neutralnih djelatnika u kulturi, te drugih cijenjenih imena, potpisuju i sami članovi, kao i vanjski suradnici HNK u Zagrebu”, stoji u priopćenju. Njega su potpisali redatelji Paolo Magelli, Bobo Jelčić, Branko Schmidt, Lenka Udovički, Rajko Grlić, Janusz Kica, filozofi Slavoj Žižek, Srećko Horvat, glumci Rade Šerbedžija, Goran Bogdan, Miki Manojlović, te brojni drugi.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!