Djela Marije Jurić Zagorke Grička vještica, u sedam svezaka, i Kći Lotrščaka objavila je u prigodi Zagorkina 151. rođendana Školska knjiga.
Novo izdanje Djela Marije Jurić Zagorke, majstorice povijesnih romansa koja cijelo stoljeće svojim pitkim pričama oduševljava naraštaje čitatelja, objavljeno je u suvremenom ruhu dizajnerice Tesse Bachrach Krištofić, izjavila je urednica edicije Miroslava Vučić.
Akademik Krešimir Nemec u pogovoru romanima istaknuo je kako Zagorka koja se cijelog života morala boriti protiv predrasuda, nepravdi i mizoginih podcjenjivanja bila dugo sustavno prešućivana, osporavana i estetski diskriminirana.
Zagorka je, smatra, danas nezaobilazno ime ne samo kad se govori o procesu širenja hrvatskoga čitateljskog kruga nego i o razvijanju jednoga oblika proznog pisma bez kojega bi hrvatska književnost bila znatno osiromašena.
Ta je spisateljica neiscrpne imaginacije, dodaje, bila i veliki, u nas još nedosegnuti majstor u stvaranju zapleta i održavanju fabularne neizvjesnosti.
Nemec tajnu njezine popularnosti vidi u “komunikativnosti, u upravo hipnotičkom učinku njezinih priča, u znalačkom korištenju arhetipskih situacija i lako prihvatljivih pripovjednih konvencija”.
Napomenuo je i kako joj je odlučujući poticaj za pisanje romana dao biskup Josip Juraj Strossmayer usmjerivši je prema temama iz hrvatske povijesti.
Roman Grička vještica uzbudljiva je povijesna priča iz burnog 18. stoljeća, začinjena ljubavnim zapletima i intrigama, a sastoji se od sedam svezaka: Tajna Krvavog mosta, Kontesa Nera, Malleus maleficarum, Suparnica Marije Terezije I, Suparnica Marije Terezije II, Dvorska kamarila Marije Terezije i Buntovnik na prijestolju.
Nakladnik ističe kako unutar razgranate i vrlo zamršene fabule Zagorka u Gričkoj vještici redovito daje i široku panoramu hrvatskoga društva i njegove klasne raslojenosti, a ideološka previranja i borbe na dvoru znalački povezuje sa suvremenim stanjem.
Kći Lotrščaka jedan je od Zagorkinih romana u kojima grad Zagreb i njegova prošlost zauzimaju važno simbolično mjesto, piše nakladnik i dodaje kako uz legendu o postanku grada romansa donosi i priču o spasu slike Majke Božje Kamenite iz požara, koja svojom gotovo amuletskom vrijednošću štiti Mandušu od nevolja te legendu o postanku imena Turopolje.
Navedeni motivi legendi i pučkih predaja isprepleću se s povijesnim sadržajima, a okosnica romana je ljubavna priča između Manduše i Divljana, napominje nakladnik.
Nakladnik ocjenjuje kako je Zagorka autorica koja je svojim znanjem i inteligencijom, književnim darom, neumornim istraživačkim radom u arhivima, ali i promišljenom strategijom zavođenja čitatelja stekla status najpopularnije hrvatske književnice.
Do danas nije postignuta potpuna suglasnost o mjestu i ulozi Marije Jurić Zagorke u hrvatskoj književnosti, a nisu razriješene ni mnogobrojne bijele mrlje iz njezine biografije uključujući čak i datum rođenja (1. ožujka / 3. ožujka 1873./1876./1879.). Vodi se da je ipak rođena 2. ožujka 1873. u Negovcu kraj Vrbovca, a umrla u Zagrebu 30. studenoga 1957. godine.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!