Svjetski je dan dobrovoljnih darivatelja krvi, a svatko bi trebao barem pokušati donirati dozu i znajte da spašavanjem tuđih života, možete spasiti i vlastiti.
Svjetski dan dobrotvornih darivatelja krvi obilježava se 14. lipnja, a ove godine je posvećen hitnim situacijama.
U svijetu se godišnje prikupi 92 milijuna doza krvi, a jednom dozom krvi mogu se spasiti tri života. Otprilike polovica od toga, prikupi se u zemljama visokih prihoda u kojima živi samo 15 posto svjetske populacije.
U Hrvatskoj krv daruje 4,2 posto stanovništva, odnosno sakupi se 42 doze na 1000 stanovnika kazala je portalu zadovoljna.hr specijalistica transfuzijske medicine iz Hrvatskog zavoda za transfuzijsku medicinu, dr. Irena Jukić.
Iako je kod vodećih zemalja po broju dobrovoljnih darivatelja krvi ta brojka bliža 10 posto, ističe kako hrvatske zalihe zadovoljavaju potrebe svih naših bolesnika, čak i tijekom ljeta te godišnjih odmora kada je potražnja ipak veća.
VEZANE VIJESTI
Krv nije moguće proizvesti na umjetan način. Jedini izvor toga lijeka je čovjek – darivatelj krvi. Kako bi se osiguralo brzo, kvalitetno i sigurno liječenje bolesnika, potrebno je uvijek imati dovoljan broj darivatelja krvi, a time i dovoljne količine krvi u pričuvi.
U Hrvatskoj je još uvijek puno veći broj muškaraca dobrotvornih darivatelja – ističe Jukić, a kroz dugogodišnji rad Zavoda detektirali su i najvjerojatnije obrazloženje.
U ovakve se aktivnosti mladi ljudi uključuju u srednjoj školi. Djevojke te dobi često su premršave i ne zadovoljavaju niti onaj osnovni kriterij za žene, minimalno 55 kilograma tjelesne težine. Zatim je tu i generativna faza, trudnoća i rađanje. Veliki broj žena postanu redovite darivateljice krvi upravo kada prođu ovu životnu fazu.
Ako se do sada niste odlučili na dobrovoljno darivanje krvi iz altruističkih razloga i možda vam treba pokoji dodatni motiv u nastavku zadovoljna.hr podsjeća da je darivanje krvi dobro i za vaše zdravlje. Jer spašavanjem tuđih života, možete spasiti i vlastiti.
1. REDOVITO DARIVANJE KRVI POVEZANO JE S MANJIM RIZIKOM OD INFARKTA
Na tu temu napisano je nekoliko radova – govori Jukić, a znanstveno je potvrđeno kako redoviti darivatelji krvi rjeđe obolijevaju od infarkta miokarda.
2. ODREĐIVANJE ZDRAVLJA KRVI
Kod svakog darivanja krvi uzimamo uzorak te se određuje krvna grupa i rezuz faktor, zatim se rade laboratorijske pretrage na hepatitis B, C, HIV, sifilis – objašnjava Jukić te dodaje da je kratak liječnički pregled također uobičajeni dio obrade svakog darivatelja.
Ono što su u Zavodu također primijetili odnosi se na starije darivatelje, naime, s godinama je elasticitet krvnih žila malo slabiji pa se stariji darivatelji krvi, nakon uzimanja uzorka često osjećaju bolje. No to je subjektivan dojam.
3. OSJEĆAJ SAMOPOŠTOVANJA ZA DULJI I KVALITETNIJI ŽIVOT
Većina dobrotvornih darivatelja krvi jednostavno želi pomoći drugima, a to im daje osjećaj samopoštovanja koji pozitivno utječe i na njihovo zdravlje. Osjećaj kada dajete taj jedan zdravi dio sebe potpuno strancu. To se ničime ne može platiti ističe, zaključuje Jukić.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
