Ima dana kad ne možete prestati otvarati usta - ne da biste razgovarali ili kazali nešto pametno, nego zbog zijevanja. U nekim situacijama zijevanje može biti neugodno. Možete izgledati nezainteresirano ili kao da se nasmrt dosađujete. Bez obzira na to, protiv zijevanja se bolje ne boriti.

Zijevanje aktivira autonomni živčani sustav i uzrokuje porast broja srčanih otkucaja. Ako ste umorni, zijev ili dva dopremaju vašem mozgu ponešto svježeg zraka. “Može se pretpostaviti da se organizam zijevanjem bori protiv umora, čak i ako njegov učinak ne traje dugo”, kaže profesor Ingo Fitze iz sveučilišne bolnice Charite u Berlinu. Ali zašto zijevamo nije posve jasno. “Nije baš bilo nekih velikih istraživanja o tome”, kaže Fietze.

A što ako ne želite zijevati? U situacijama kad bi to moglo biti neprikladno, možete ga tiho suspregnuti. Za organizam neće biti nikakvih negativnih posljedica.

Zijevanje je prirodni mehanizam za hlađenje mozga i bolju prokrvljenost, a time povećava koncentraciju, budnost i mentalnu sposobnost. U studiji su 44 studenta gledala snimku čovjeka koji zijeva. Oni koji su disali na nos, odnosno uzimali dovoljno kisika, rjeđe su i sami zijevnuli, u odnosu na one koji su disali isključivo na usta ili normalno.

Zijevanjem su se rjeđe zarazili i oni koji su film gledali u hladnijoj prostoji. No, to je i evolucijski mehanizam koji je našim precima omogućavao da ostanu budni u kriznim situacijama. “Zijevanje je “zarazno” zbog empatije i razumijevanja tuđih emocija. Zbog tog mehanizma, zijevanje podiže spremnost čitave skupine”, istaknuo je Gordon Gallup sa njujorškog sveučilišta. Dodao je kako zijevanje varira ovisno o godišnjim dobima. “To bi moglo objasniti zašto ljudi postaju zbunjeni i dezorijentirani u ekstremnim vrućinama. Naime, mozak ljeti ima ograničene načine hlađenja”, kaže, prenose 24 sata.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.