Znanstvenici već desetljećima smatraju da se prsti na rukama i nogama u vodi smežuraju zato što vanjski sloj kože upije vodu i nabubri. Posljednja istraživanja pokazala su da je u pitanju zabluda.

Vanjski sloj kože čvrsto je vezan za sloj koji se nalazi ispod njega i ne može tek tako širiti se, piše Bright Side.

To vjerovanje potiče iz 1935. godine, kada su znanstvenici primijetili da se prsti na nogama ili rukama neće smežurati nevezano za to koliko dugo stoje u vodi ako im je određeni živac oštećen. Tada su došli do zaključka da se to događa zbog reakcije vegetativnog nervnog sustava u tijelu, koji je, između ostalog, zadužen i za kucanje srca i disanje.

Neurolozi su sad skloni uvjerenju da skupljanje ima evolucijsku pozadinu, odnosno da se prsti smežuraju jer tako bolje prianjaju uz mokru površinu – stabilniji su na vlažnim površinama, lakše je uhvatiti ribu itd. To je potvrdilo i istraživanje iz 2013.; s naboranim prstima ispitanici su mnogo brže sakupljali mokre predmete, i to za otprilike 12 posto.

Znanstvenici su ovu karakteristiku uporedili s gumama na automobilu. Ako su brazde dovoljno duboke, guma će dobro prianjati za površinu. Svi znamo kako se prolazi s “ćelavim gumama”, a isto važi i za prste. Ako imaju dublje usjeke, voda će proći kroz njih i bolje će prianjati za mokru površinu.

Znanstvenici su zaključili da prsti u vodi ne nabubre, već se smanje zbog krvnih žila koje se u njima stežu, pa se koža zbog toga nabora, prenosi Radiosarajevo.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.