Kada je potrebna najdetaljnija analiza stanja nekog dijela tijela, liječnik će pacijenta poslati na magnetsku rezonancu, zvanu i kraljica dijagnostike. Upravo zbog toga što je pregled magnetskom rezonancom vrlo koristan i sveobuhvatan, dobro je biti upoznat s time što sve magnetska rezonanca zapravo jest.

Magnetska rezonanca (MR) je suvremena, radiološka, dijagnostička metoda koja pruža savršenu vizualizaciju cijelog organizma i promjena uvjetovanih različitim bolestima. Ova dijagnostička metoda omogućuje bolji uvid u pojedine dijelove ljudskog tijela, sve organe, meko tkivo, kosti, zglobove, odnosno sve strukture u unutrašnjosti tijela.

U nastavku su najzanimljivije informacije o magnetskoj rezonanci.

1. Postoje određene učestalije zdravstvene tegobe za dijagnozu kojih se koristi magnetska rezonanca (MR), a ovisno o regiji koja se snima.

Primjerice, MR mozga najčešće se koristi za utvrđivanje i praćenje moždanog inzulta/udara, krvarenja u mozak i tumora mozga, kao i kod utvrđivanja demijelinizacijskih bolesti kao što je to multipla skleroza.
MR kralježnice najčešće se koristi pri dijagnosticiranju i stupnjevanju diskus hernije, degenerativnih promjena i posttraumatskih stanja.

Slično je i kod MR zglobova na koju se šalju pacijenti kad postoji upit za posttraumatska stanja i degenerativne promjene na zglobovima, ligamentima i hrskavičnom tkivu. MR abdomena i zdjelice, pak najčešće koristimo kod dijagnosticiranja tumorskih promjena na parenhimatoznim organima gornjeg abdomena (jetri, gušterači, slezeni, žučnom mjehuru i žučnim vodovima te bubrezima i nadbubrežnim žlijezdama ) te na unutrašnjim spolnim organima (maternici i jajnicima).

Ovdje je MR važan i kod stupnjevanja već utvrđene onkološke bolesti/tumora kao i nakon provedene terapije radi procjene učinkovitosti liječenja, objašnjava za portal zadovoljna.hr dr. med. Nikola Bilić, specijalist radiologije iz Poliklinke AVIVA.

2. Trajanje pregleda magnetskom rezonancom ovisi o regiji koja se snima.
Uzevši u obzir pozicioniranje pacijenta u aparatu i snimanje, npr. kod MR segmenta kralježnice ili MR mozga, proces u prosjeku traje oko 20 do 30 minuta dok kod snimanja abdomena i zdjelice snimanje rijetko traje kraće od 30 minuta po segmentu (dakle 30-ak minuta za MR gornjeg abdomena i isto toliko za MR zdjelice).

3. Kao i kod drugih oblika snimanja u radiologiji (standardne rtg snimke, UZV i MSCT) pa tako i kod MR snimanja potrebno je da prilikom postupka pacijent bude miran.

To je važno jer se pri pokretanju tijela stvaraju smetnje, takozvani artefakti koji smanjuju rezoluciju slike što umanjuje mogućnost preciznije analize, a samim time i dobivanja adekvatnih informacija potrebnih za donošenje zaključka, odnosno dijagnoze, napominje dr. Bilić.

4.Snimanje u uređaju za magnetsku rezonancu kod pojedinih pacijenata, poglavito klaustrofobičnih, može izazvati nelagodu.

S obzirom na to da, generalno, uređaji za MR stvaraju buku, pacijenti mogu ponijeti čepiće za uši i na taj način učiniti pretragu ugodnijom. To se odnosi na gotovo sve MR preglede, izuzevši MR gornjeg abdomena za koji je potrebno slušati upute za ispravno disanje tijekom pretrage te se u tom slučaju ne mogu koristiti čepići za uši.

U slučaju da pacijent pretpostavi nelagodu prije snimanja ili već ima iskustva s nelagodom kod snimanja, eventualno može popiti blaži sedativ. Najadekvatniji bi bio neki iz skupine benzodiazepina, npr. Apaurin ili Normabel, kaže dr. Bilić.

5. Magnetska rezonanca može biti obavljena temeljem liječničke uputnice (HZZO), no broj termina je ograničen, a radi velikog interesa za 2018. godinu svi termini su popunjeni. S uputnicom HZZO-a na MR se može otići i u neke privatne poliklinike gdje se na pregled čeka ipak nešto kraće.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.