Loše navike iz mlađih dana, premalo tekućine i promjena probavnih enzima u organizmu utjecat će na naš izgled u starijoj dobi. No sve se to može promijeniti, ističe naša sugovornica.
“Godine nose promjene vezane uz probavni sustav, koje su povezane s kvalitetom probave, a onda i određenim zdravstvenim problemima, no uz malo prilagodbe, većina se tih problema može prebroditi. Osim toga, kod ljudi koji cijeli život vode računa o kvaliteti prehrane, kretanju i ne pretjeruju s alkoholom i nezdravim namirnicama, te će promjene biti sporije i manje komplicirane, a prilagodba lakša”, kaže prim. dr. Spomenka Tomek Roksandić, voditeljica Centra za gerontologiju Zavoda za javno zdravstvo ‘Dr. Andrija Štampar’.
Već i u mlađoj dobi s godinama se mijenja udio probavnih enzima u organizmu, što nije nužno povezano s godinama, već s općim stanjem organizma, životnim navikama, ili nekim zdravstvenim problemima. Tako 20-godišnjaci, na primjer, mogu pojesti obilan i nešto masniji obrok, nakon kojega vjerojatno neće imati nikakvih posljedica, dok bi se već u tridesetima kod istog takvog obroka mogla javiti žgaravica, refluks ili grčevi u trbuhu, piše 24sata.
“Jedan od uzroka može biti i predugo izlaganje probavnog sustava hrani koja ima slabiju nutritivnu vrijednost, pretežito suha, ili masnija hrana, previše alkohola i slično. To mogu biti i loše navike: Ako često jedete na brzinu, s nogu, ili jedete jedan ‘ozbiljan’ obrok na dan, tako da se, primjerice, na večer prejedete, sve to može dovesti do slabljenja probavnog sustava i problema”, kaže dr. Tomek Roksandić.
Jedan od vrlo ozbiljnih uzroka za slabljenje probave je i nedostatan unos tekućine, posebno vode, jer upravo ona potiče stvaranje probavnih sokova koji sudjeluju u razgradnji hrane i pomažu da probavni sustav dulje ostane zdrav, dodaje. Nedostatna hidracija probavnog sustava vodi do nedostatka probavnih sokova i dolaska neprobavljene hrane u crijeva, što može izazvati niz problema: od grčeva, nadutosti i plinova, pa do upalne bolesti crijeva. A potreba da vodimo računa o dovoljnom unosu tekućine s godinama sve više raste, kaže dr. Roksandić.
“Sadržaj vode u tijelu se smanjuje sa životnom dobi. Također, kako s godinama postajemo pritisnuti obavezama na poslu, ili kod kuće, rjeđe osjetimo kad se javi žeđ i rjeđe posežemo za čašom vode. Zato je vrlo važno da steknemo naviku uzimanja barem 8 čaša nezaslađene i negazirane tekućine dnevno. Naravno, to ne mora biti samo voda ili neka vrsta soka, dio te tekućine možemo nadoknaditi kroz variva i juhe, koji na probavni sustav djeluju i više nego ljekovito. Posebno su za to pogodna povrtna variva, ili lagane mesne juhe, s manje masnim mesom”, dodaje prim. dr. Spomenka Tomek Roksandić.
Kako se uslijed poremećaja razine određenih probavnih enzima s vremenom može javiti osjetljivost na određenu vrstu hrane, i o tome treba voditi računa. Na primjer, već i kod mladih osoba može se razviti intolerancija na laktozu, pa problem može biti u svoj hrani koja sadrži mlijeko, što uključuje i sireve, sladoled i kolače spravljene s mlijekom.
Vrlo je važno naučiti prepoznati namirnice koje izazivaju probleme i ograničiti ih u prehrani, ili po potrebi potpuno izbaciti. No, pritom ne smijemo zaboraviti da bismo trebali osigurati adekvatnu zamjenu, odnosno namirnice koje će nadoknaditi vitamine i minerale koje smo na taj način također izbacili, dodaje Spomenka Tomek Roksandić.
“S druge strane, sa starenjem dolazi do slabljenja osjeta okusa i mirisa, te funkcije nekih organa, što može utjecati i na uhranjenost starije osobe. Ne treba zaboraviti da i lijekovi mogu dovesti do gubitka apetita, smanjiti osjet okusa i mirisa, ili doći u interakciju s drugim prehrambenim tvarima, smanjujući tako njihovu apsorpciju”, kaže dr. Tpmek Roksandić.
Osim toga, tijekom procesa starenja, kao posljedica smanjenja mišićne mase i količine vode u tijelu, uz istovremeno povećanje rezervi masnog tkiva, dolazi do sniženja bazalnog metabolizma. Kao posljedica toga i smanjene tjelesne aktivnosti, dolazi i do smanjenih energetskih potreba u starijih osoba, pojašnjava sugovornica. Opet, dodaje, to što starije osobe mogu jesti manje, ne znači da je manja potreba za vrijednim sastojcima iz hrane.
“Tako, dok si u mladosti povremeno i možemo priuštiti obrok koji je kalorijski bogat, ali nije bogat vitaminima i mineralima, u starijoj dobi obroci trebaju biti prilagođeni: siromašni kalorijama, ali nabijeni vrijednim nutrijentima”, kaže doktorica.
N1 pratite putem aplikacija za Android |iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
