Moja su očekivanja da ćemo u srednjoročnom razdoblju imati značajan porast ovisnika. Već je sad 2,2 posto Hrvata ovisno o kocki, kaže psihijatar dr. sc. Davor Bodor.

Do jeseni, najdalje krajem godine, Hrvatska bi mogla imati značajno više ovisnika o kocki nego što ih ima sad, pribojavaju se stručnjaci. Izolacija je učinila svoje. Netko tko se za vrijeme lock downa ‘navukao’ na kocku, ovisnost bi mogao razviti do jeseni, zime, kad psihijatri očekuju povećan broj poziva upomoć.

“Kladionice nisu radile, nije bilo niti sportskih događanja, ali je bilo online kockanja – igara na automatima, ruletima, ali i klađenja na virtualne sportove. Je li došlo do porasta takvog klađenja, to ne znamo, no znamo da je u izolaciji porasla izloženost tome”, kaže dr. sc. Davor Bodor, psihijatar i voditelj jedine dnevne bolnice za ovisnost o kockanju u Hrvatskoj, u Psihijatrijskoj bolnici Sveti Ivan u Zagrebu.

Prerano je, dodaje, govoriti o brojkama jer razvoj ovisnosti tek traje.

“Moja su očekivanja, međutim, da ćemo u srednjoročnom razdoblju imati značajan porast ovisnika. Već je sad 2,2 posto Hrvata ovisno o kocki, što nas, nažalost, svrstava na europski vrh. Nakon izolacije, bojim se, ovisnika će biti i puno više”, kaže psihijatar za 24sata. Uzrok je, nabraja, dosada u izolaciji, odnosno nestrukturirano vrijeme, a najgore tek slijedi.

“Nastupaju financijska neizvjesnost, dugotrajan gospodarski oporavak, ljudi će ostajati bez posla, ili su već ostali. U toj egzistencijalnoj nesigurnosti će se okrenuti kockanju, ili su to već učinili”, ističe dr. Bodor.

Hrvati su i dosad bili ludi za automatima igara na sreću. Samo je od kraja 2017. do kraja 2019. godine broj automata porastao za dvije tisuće, na gotovo 11.000 u cijeloj državi. Istraživanja pokazuju da u EU u prosjeku ima od 0,5 do dva posto ovisnika, kod nas ih je 2,2 posto. U dnevnu bolnicu za ovisnost o kockanju ljudi su dolazili svakodnevno, iz cijele Hrvatske, a od kraja ove godine gužva bi tamo mogla biti i puno veća.

“Ugroženo je i sve ono na čemu smo radili s postojećim pacijentima. Pritom, njima su za vratom i stari financijski dugovi zbog kocke. Predviđam da bismo uskoro mogli imati značajno veći broj ovisnika o kockanju. Dosad nam je to bio veliki problem, sad će biti i gori”, zaključuje dr. Bodor.

Moglo bi biti i više onih koji su se u izolaciji, ili zbog njenih posljedica, opasno okrenuli i ‘čašici’.

“To ćemo vidjeti kad stanu sve epidemiološke mjere. Zasad nas zovu naši stari pacijenti, ali i novi ljudi koji su u izolaciji počeli više piti, ili uzimati nešto drugo. Nekima se na izoliranost bilo teško prilagoditi pa su, nažalost, posezali za nečim što će im ‘olakšati'”, ističe primarijus psihijatar Anto Orešković, voditelj odjela za alkoholizam i druge ovisnosti u bolnici Sveti Ivan.

“Ako je netko za vrijeme izolacije više pio, ili to čini sad, treba se što prije javiti liječniku”, savjetuje psihijatar za ovisnosti dr. Anto Orešković. Liječenje treba početi što prije da bi bilo efikasnije.

Bolničko liječenje od kocke traje dva i pol do tri mjeseca no oporavak je zapravo – doživotan, napominje psihijatar dr. Davor Bodor, stručnjak za ovisnost o kocki.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.