Čak 59 posto maturanata je pod vrlo velikim ili izuzetno velikim stresom već u trenutku prijave ispita državne mature, odnosno pola godine prije same mature, pokazalo je istraživanje što su ga na 1180 ispitanika ove godine, prvi put u Hrvatskoj, proveli Društvo za psihološku pomoć, portal mojamatura.net i Otvoreno učilište Algebra.
Istraživanje je provedeno u dva ciklusa, cilj mu je bio proučiti psihološke aspekte pripreme za državnu maturu, a pokazalo je i da, s približavanjem datuma državne mature, padaju samouvjerenost maturanata i njihova procjena šansi da će uspješno položiti ispite državne mature.
Ključni dio istraživanja bavio se procjenom razine stresa maturanata, što je, navodi se, pitanje koje u kontekstu državne mature dosad nije bilo sadržajno istraživano. Prema rezultatima istraživanja, čak 81 posto maturanata prepoznaje stres, a među tih 81 posto njih 53 posto posvjedočilo je da su, neposredno prije mature, pod vrlo velikim stresom, dok ih 26 posto osjeća stres.
Kao najčešće simptome vezane uz stres spominju neprestano razmišljanje o rezultatima, poteškoće u koncentraciji, rastresenost, nemir i česte promjene raspoloženja. Maturanti osjećaju da trebaju podršku i pomoć, a 81 posto ih je izrazilo spremnost da pohađaju neki trening za ovladavanje stresom kada bi takav trening postojao.
Čak 27 posto učenika vrlo loše informirano o državnoj maturi
Istraživanje je pokazalo i da samo 21 posto učenica i učenika srednjih škola smatra da je potpuno informirano o državnoj maturi u trenutku kada trebaju prijaviti ispite državne mature, a čak 27 posto učenika izjasnilo se da je ispodprosječno ili vrlo loše informirano o državnoj maturi u trenutku kada se za nju prijavljuju.
Prvi dio istraživanja proveden je u siječnju ove godine kada je većina maturanata dala srednje ocjene o svojoj informiranosti o državnoj maturi.
PROČITAJTE JOŠ
Međutim, ističe se, dok njihovi odgovori na pitanja o osnovnim činjenicama pokazuju da imaju osnovne informacije, njihov subjektivni osjećaj da tomu ipak nije tako zapravo je, stoji u priopćenju, već izraz nesigurnosti.
Rezultati istraživanja pokazali su da čak 88 posto maturanata smatra važnim uspjeh na maturi. U trenutku prijave ispita, međutim, još nisu posve spremni za njegovo polaganje pa si najveće šanse daju na ispitu iz stranoga jezika (na skali od 1 do 5 ocijenili su svoju spremnost prosječnom ocjenom 3,64), nešto lošije procjenjuju svoje šanse na ispitu iz hrvatskoga jezika (prosječna ocjena 2,96) dok su najmanje uvjereni u uspjeh na ispitu iz matematike (prosječna ocjena 2,85).
