Slatke plodove ovog stabla obožavala su djeca, a od opale plodove tamanila su i jata gusaka.
Bijeli dud je stablo koje naraste do 20 metara i ima okruglu krošnju. Mladi izdanci i lisne peteljke obiluju mliječnim sokom.
Listovi su obično goli, nazubljenog ruba. Plod duda (dudinja) je složen, a boja mu varira od bijele, preko ružičaste ili crvene, do crveno-crne.
Smatra se da bijeli dud potječe iz Kine, gdje se uzgajao zbog lišća kojim se hrani dudov svilac, kao i zbog slatkih plodova.
Crni dud raste više od 20 metara s debelim, nazubljenim ili nepravilno režnjevitim listovima.
Naličje listova je hrapavo i dlakavo. Muški i ženski cvjetovi skupljeni su u rese iz kojih se razvijaju sočne dudinje crno-ljubičaste do crne boje.
Plodovi crnog duda gotovo su dvostruko veći od plodova bijelog duda. Potječe iz Irana i Afganistana, odakle je prenesen u druge krajeve. Uzgaja se zbog slatkih plodova.
Dud se najčešće koristi u narodnoj medicini i nema većeg značaja za suvremenu fitoterapiju.
Kao biljni ljekoviti materijali u narodu se koriste plod (Mori nigrae fructus), kora s korijena (M. nigri radicis cortex) i list (Mori nigri folium) crnog duda.
Bere se zreo plod i svjež koristi za pripremu sirupa. Mladi, zdravi i potpuno razvijeni listovi beru se ljeti i suše u tankom sloju na prozračnom mjestu u hladu.
Plod sadrži oko 9% šećera, organske kiseline, pektin, vitamine i mineralne soli.
Koristi se kao blago sredstvo za iskašljavanje i protiv zatvora, korijenova kora također kao purgativ, a list kao adstringens (sredstvo koje površinski steže kožu i sluznicu), a narod vjeruje i da snižava razinu šećera u krvi.
Od zrelih crnih dudinja priprema se sirup (Sirupus mororum) koji se koristi za ispiranje kod upala usta i grla, kao osvježavajući napitak kod groznica, te kao blago sredstvo za iskašljavanje i izazivanje stolice.
Ovaj sirup se nekada pripremao i u ljekarnama te je bio uključen u neke farmakopeje.
Plodovi crnog i bijelog duda koriste se kao blago sredstvo za iskašljavanje i protiv zatvora, list za površinsko stezanje kože i sluznice, a vjeruje se i da snižava razinu šećera u krvi.
List ulazi u sastav različitih čajnih mješavina koje se, uz obaveznu dijetalnu prehranu, preporučuju kao dopuna drugim lijekovima kod blago povišene razine šećera u krvi.
Uz list crnog duda, u sastav tih mješavina često ulaze i list borovnice, mahune graha, pelin…
Zrele, vrlo slatke bijele i aromatične kiselkasto-slatke crne dudinje koriste se u prehrani.
Jedu se i svježe ili osušene, a služe i kao hrana peradi, piše Krstarica.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!