Stručnjak otkriva važan savjet za preživljavanje ako iznenada padnete u duboku vodu

Lifestyle 26. srp 202417:17 0 komentara
Pexels

Sam boravak u blizini tijela vode (mora, rijeka i jezera) najčešće opušta ljude jer voda pokreće naš parasimpatički živčani sustav, pomažući našem tijelu da se odmori i probavi.

Ovaj umirujući učinak, koji usporava otkucaje srca i snižava krvni tlak, objašnjava zašto toliko ljudi pronalazi radost i utjehu u aktivnostima povezanim s vodom.

Ali uživanje u vodi također nosi ozbiljne rizike koji se ne mogu zanemariti.

Utapanje je drugi uzrok smrti kod djece

U posljednjih 10 godina u Hrvatskoj od slučajnog utapanja prosječno godišnje umre 85 osoba, od čega znatno više muškaraca (77 posto) nego žena (23 posto), pokazuju podaci HZJZ-a. Utapanje je vodeći uzrok smrti kod djece u Hrvatskoj, odmah nakon prometnih nesreća, a jedan je i od pet glavnih razloga među nesretnim slučajevima u Republici Hrvatskoj.

Podaci o izvješćima o nesrećama govore da je i na globalnoj razini kod muškaraca 80 posto veća vjerojatnost da će se utopiti nego kod žena, osobito sredovječnih muškaraca i tinejdžera.

Ovaj veći rizik pripisuje se muškarcima koji više vremena provode u vodi i rizičnijima su ponašanju poput samostalnog plivanja, noću, pijenja alkohola i zanemarivanja prsluka za spašavanje, piše Science Alert.

Društveni pritisci i sklonost podcjenjivanju rizika (pretpostavljanjem da voda izgleda sigurno iako nije) pridonose većoj stopi utapanja i među muškarcima.

Istraživanje

Tim neuroznanosti i komunikacijskih akademika na Sveučilištu Bournemouth surađuje s Royal National Lifeboat Institution na istraživanju kako poboljšati komunikaciju sigurnosti u vodi korištenjem simulacija virtualne stvarnosti za snimanje moždanih aktivnosti kada su uronjeni u vodu.

Koristeći emocionalne senzore u pametnim naočalama, otkrivaju kako se emocionalna opterećenja, poput straha, doživljavaju tijekom scenarija virtualne stvarnosti, kada se neočekivano pada u vodu s čamca ili litice.

Do sada je istraživanje istaknulo izazove i složenost ljudskih emocija u donošenju sigurnijih odluka u vodi i ulogu koju instinkt igra u donošenju odluka s obzirom na spol.

Čini se da muškarci pokazuju drugačiju percepciju rizika i sklonost impulzivnom donošenju odluka, dok su žene sklonije oprezu i većoj sklonosti sigurnosti i izbjegavanju rizika.

Aktivnosti također utječu na rizik u vodi. Ljudi se obično pripremaju za aktivnosti poput veslanja na dasci i kajaka s odgovarajućom opremom i vještinama. To znači da su obično sigurnije od igranja u vodi na igračkama na napuhavanje koje se često koriste bez pripreme, a također ih lako odnese jaka struja.

Neočekivani ulazak u vodu, poput zatečenosti plimama dok hodate uz obalu ili snimanja selfija na rubu litice još je opasniji zbog elementa iznenađenja i nepripremljenosti prilikom pada u vodu.

Ova nepripremljenost značajno povećava rizik od utapanja, kao i činjenica da su neki ljudi koji neočekivano padnu u vodu obično potpuno odjeveni, a mogu imati i strah od vode.

Smrtni slučajevi utapanja često se događaju na unutarnjim plovnim putovima jer su ti kanali, potoci, jezerca i jezera puno hladniji od mora, varljivo mirni i kriju brojne opasnosti.

Na primjer, voda bi mogla biti neočekivano duboka, moglo bi biti skrivenih strujanja ili smeća poput razbijenog stakla ili starog bicikla. Voda može biti zagađena i predstavljati ozbiljnu prijetnju zdravlju ili jednostavno može biti teško izaći iz nje zbog strmih i skliskih obala.

U plutanju je spas

Instinkti igraju ključnu ulogu u tome kako reagiramo na vodu. U jednom trenutku možemo opušteno plivati, ali uvjeti se brzo mogu promijeniti i morska struja vas može uhvatiti nespremne.

Naši instinkti su često da snažno plivamo protiv struje, ali najbolje je plivati ​​paralelno s obalom kako bismo pobjegli od jakih struja. Ljudi koji nisu iskusni i educirani o morskim strujama vjerojatno neće znati kako ju uočiti, a kamoli kako se iz nje sigurno izvući.

Na iznenadni ulazak u hladnu vodu, naša tijela automatski reagiraju kako bi povećala našu budnost i razinu adrenalina zbog šoka od hladne vode. To nas tjera da dahćemo, zadržavamo dah i pokušavamo snažno plivati ​​do točke iscrpljenosti. Prevladavanje tog instinkta moglo bi vam spasiti život.

Bilo da planirate osvježenje, laganu šetnju obalom ili trčanje uz kanal, ključno je znati kako ostati siguran. Ovo saznanje može biti razlika između sigurnog izleta i tragične nesreće.

Istraživanja pokazuju da je slijedeći ovih pet jednostavnih koraka vrlo učinkovito. Lako ih je zapamtiti i može ih raditi svatko, bez obzira na sposobnost plivanja ili nalazite li se u slatkoj ili slanoj vodi.

Pet ključnih koraka

Prvo, držite glavu unazad s ušima uronjenim u vodu kako biste dišni putevi ostali otvoreni.

Oduprite se nagonu za panikom, pokušajte se opustiti i disati normalno.

Nježno pomičite ruke veslajući njima jer će vam to pomoći u održavanju na površini.

Nemojte se uzrujavati ako vam noge tonu, svačiji je uzgon drugačiji.

Na kraju raširite ruke i noge jer to stvarno pomaže u održavanju vaše stabilnosti u vodi.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Budi prvi koji će ostaviti komentar!