Više izlazaka na sunčevo svijetlo tijekom dana može dovesti do lakšeg uspavljivanja tijekom noći, pokazuje nova studija koja je otkrila vezu između godišnjih doba i promjena u obrascima spavanja.
Dok studija otkriva da je broj sati sna tijekom ljeta, jeseni i proljeća bio sličan, u zimskim su mjesecima sudionici istraživanja odlazili na spavanje kasnije uvečer i budili se kasnije ujutro, piše Science alert.
U skladu s ranijim istraživanjima, tim koji stoji iza nove studije smatra da manje izlaganje svjetlosti tijekom dana može biti odgovorno za promjene u našem tjelesnom satu koje onda znače da smo manje spremni za spavanje kada dođe noć.
„Naša tijela imaju prirodni cirkadijalni sat koji nam govori kada da spavamo noću“, kaže biolog Horatio de la Iglesia sa Sveučilišta Washington u Seattleu i dodaje da „ako ne budete dovoljno izloženi dnevnoj svjetlosti, to će pomaknuti početak sna noću”.
U studiji je sudjelovalo 507 studenata postdiplomskih studija, a podaci su prikupljeni između 2015. i 2018. putem monitora koji su sudionici nosili na zglobu. Monitori su mjerili i aktivnost spavanja i izloženost sudionika svjetlosti.
Tijekom zime, sudionici su odlazili na spavanje u prosjeku 35 minuta kasnije, a budili su se u prosjeku 27 minuta kasnije nego ljeti.
Istraživači ukazuju na to da izloženost svjetlosti ima različite utjecaje na cirkadijalni sat u različito doba dana. Veća je vjerojatnost da će izloženost svjetlosti tijekom dana utjecati na to da zaspite ranije, dok će svjetlost noću, čak i iz umjetnih izvora, pomaknuti to vrijeme, što znači da će vaše tjelo biti pospano kasnije.
Analiza podataka je otkrila da je svaki sat izlaganja dnevnoj svjetlosti, čak i tijekom oblačnih dana, pomaknuo cirkadijalne faze sudionika unaprijed za oko 30 minuta. Međutim, svaki sat izlaganja večernjoj, umjetnoj svjetlosti, pomaknuo je ove faze unazad za oko 15 minuta.
VEZANA VIJEST
„To je taj efekt guranja i povlačenja“, kaže biolog i dodaje da su otkrili da, budući da sudionici nisu bili dovoljno izloženi dnevnoj svjetlosti zimi, njihovi cirkadijalni satovi su kasnili u odnosu na ljetnje.
Na sve nas u određenoj mjeri utječu naši cirkadijalni ritmovi koji se odvijaju u ciklusu od približno 24 sata. Na rad ovog sata mogu utjecati naše godine, ishrana i upotreba raznih uređaja, poput mobilnih telefona i kompjutera.
Ova, nova studija, pokazuje da izlaganje prirodnoj svjetlosti tijekom dana i umjetnoj svjetlosti tijekom noći također ima utjecaj, pri čemu umjetna svjetlost igra ulogu još od pronalaska električne energije. Naše aktivnosti više nisu ograničene dnevnim satima kao što su nekada bile.
Bez obzira na naše godine ili način života, više izlaganja prirodnoj svjetlosti može biti ključno za održavanje naših cirkadijalnih faza stabilnijim, i odlazak u krevet u isto vrijeme svake noći.
„Mnogi od nas žive u gradovima i mjestima s puno umjetne svjetlosti i načinima života koji nas drže u zatvorenom prostoru tijekom dana“, kaže biolog.
On ističe da ova studija pokazuje da moramo izaći van, čak i na kratko, a posebno ujutro, da bismo bili izloženi prirodnoj svjetlosti.
„Uvečer, manje vremena provodite pred ekranom i pod umjetnim osvjetljenjem kako biste mogli lakše zaspati“, savjetuje biolog.
Istraživanje je objavljeno u časopisu „Journal of Pineal Research“.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!