Kako bi pomogli ljudima da raščiste natrpane hladnjake i smanje bacanje hrane, znanstvenici u Tokiju su testirali jednostavne organizacijske tehnike – a sve što vam treba za početak su traka i nekoliko naljepnica.
“Vrlo često, razlog zbog kojeg hrana propada i baca se je taj što zaboravite na nju u hladnjaku i kasnije je pronađete pokvarenu,” kaže za BBC Kohei Watanabe, stručnjak za upravljanje otpadom na Teikyo sveučilištu u Tokiju.
Gubitak hrane u kućanstvima globalni je problem ogromnih razmjera. U Velikoj Britaniji oko 60% svog otpada hrane dolazi iz kućanstava, a u SAD-u 40-50%.
Statistika je slična i u Japanu. U 2021. godini, oko 47% od 5,2 milijuna tona jestivog otpada hrane u zemlji poteklo je iz privatnih kuhinja.
Razlozi za sav taj otpad u kućanstvima variraju, ali postoje neki uobičajeni krivci.
To uključuje hranu koja se “izgubi” u hladnjacima, potrošače koji pogrešno tumače oznake datuma na hrani, impulzivnu kupovinu i loše planiranje tijekom posjeta supermarketima te opći nedostatak svijesti o potrebi smanjenja gubitka hrane.
Gotovo sve zemlje su svjesne tih problema i mnoge ih pokušavaju riješiti. No, Japan se suočava s još većim pritiskom da pronađe rješenja jer uvozi gotovo dvije trećine svoje hrane.
To pojačava ekonomske i ekološke troškove bacanja jestivih proizvoda.
“Japan je zemlja koja uopće nije samodostatna u opskrbi hranom,” kaže Tomoko Okayama, stručnjakinja upravljanja otpadom na Taisho sveučilištu u Tokiju.
“Nije dobra ideja uvoziti više hrane nego što nam je potrebno i onda mnogo toga baciti”, kaže Okayama.
Kao dva vodeća istraživača otpada hrane u Japanu, Okayama i Watanabe istražuju temeljne uzroke zašto jestiva hrana završava u smeću, a zatim pokušavaju koristiti ta saznanja kako bi osmislili intervencije temeljene na dokazima.
Njihov najnoviji projekt primjenjuje tehnike organizacije hladnjaka kako bi se uhvatili u koštac s jednim od glavnih izvora gubitka: natrpanim hladnjakom.
Kako Okayama kaže: “Ako možemo pomoći ljudima da upravljaju svojim hladnjacima, možemo ih spriječiti da zaborave na postojanje hrane unutra.”
Mnogi bacaju hranu puno prije isteka roka
Godine 2018., Okayama je provela anketu među više od 500 stanovnika Tokija kako bi istražila zašto bacaju hranu.
Predvidljivo, ispitanici su često pretpostavljali da je svježe voće i povrće propalo ili da prerađena hrana više neće biti ukusna.
Ponekad je i hrana jednostavno bila zaboravljena. Međutim, također je identificirala važan izvor zbrke koji vodi do otpada: mnogi ljudi bacaju hranu na datum “najbolje upotrijebiti do”.
“Najbolje upotrijebiti do” i “upotrijebiti do” datumi nisu ista stvar i nijedan nužno ne znači da proizvod više nije dobar, posebno u slučaju fermentirane hrane, kaže Watanabe.
“Hrana se s vremenom pokvari i bit će nesigurna za konzumaciju pa bismo trebali paziti da je konzumiramo prije toga,” kaže on. “Ali neki artikli poput fermentirane hrane postaju ukusniji s vremenom.”
U Japanu i nekim drugim zemljama, “najbolje upotrijebiti do” odnosi se na datum prije kojeg je proizvod na vrhuncu svoje ukusnosti, dok “upotrijebiti do” označava datum do kojeg proizvođač jamči sigurnost konzumacije.
Potrošači diljem svijeta imaju tendenciju miješati ove datume.
Koristite trake i naljepnice
Okayama i Watanabe zaključili su da bi višestruka strategija koja kombinira obrazovanje zajednice i praktične tehnike organizacije hladnjaka mogla pomoći.
– Kreirajte policu ili odjeljak za hranu koja uskoro istječe, ili koristite traku/naljepnice za označavanje.
– Učinite tu hranu vidljivom s prozirnom ladicom ili posudom, umjesto da je gurate na stražnji dio.
– Provjeravajte datume “najbolje upotrijebiti do” – oni se razlikuju od “upotrijebiti do”.
– Ako trebate baciti hranu, učinite to svjesno. Kako bi potaknuli ovu praksu, istraživači u Tokiju čak su predložili dodavanje naljepnica s porukom u kojoj se ispričavate hrani što je niste pojeli.
Za početak, Watanabe i Okayama su stanarima podijelili traku s crveno-bijelim prugama.
Ta je traka služila za označavanje dijela hladnjaka rezerviranog za brzo kvarljive namirnice ili za direktno označavanje proizvoda koje treba brzo pojesti.
Također su podijelili prozirne plastične posude s otvorenim vrhom koje su trebale učiniti da se hrana koja se uskoro može pokvariti postane vidljivija i lakše dostupna.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!