Studija provedena na 30.239 sudionika starijih od 45 godina koju je proveo američki znanstveni časopis Neurology potvrđuje štetnost ultraprocesuirane hrane i upozorava na povećan rizik od kognitivnih problema i moždanih udara.
Sve veći broj istraživanja povezuje ultraprerađenu hranu s povećanim rizikom od raznih bolesti, kao što su bolesti srca, dijabetes, rak crijeva i pretilost. Novo istraživanje Opće bolnice u Massachusettsu otkrilo je vezu između ultraprerađene hrane i zdravlja mozga, a studiju je prenio Newsweek.
Ona uključuje niz pakiranih grickalica, gaziranih pića, instant rezanaca, gotovih jela i većine proizvoda koji sadrže dugačak popis neprepoznatljivih sastojaka, konzervansa, emulgatora, zaslađivača i umjetnih aroma.
“Nekoliko neovisnih studija pokazalo je povezanost između ultraprerađene hrane i važnih zdravstvenih ishoda”, rekao je autor studije i profesor neurologije na Harvardu W. Taylor Kimberly za Newsweek.
“Naša studija pridonosi ovom radu pokazujući da je ona povezana s dva glavna čimbenika oštećene funkcije mozga – moždanog udara i kognitivnog oštećenja”, nastavio je. “Naša studija također pokazuje da je važno obratiti pozornost ne samo na to koju hranu jedemo, već i na to kako se ta hrana obrađuje prije nego što je pojedemo.”
Istraživanje, objavljeno u časopisu Neurology, ispitalo je podatke 30.239 sudionika starijih od 45 godina koji su praćeni tijekom prosječnog razdoblja od 11 godina. Sudionici su zamoljeni da ispune upitnike o tome što jedu i piju, iz čega je tim izračunao njihov prosječni dnevni unos ultraprerađene hrane.
Među tim sudionicima, 14.175 je ispitano zbog znakova kognitivnog pada, dok je 20.243 ispitano zbog moždanog udara. Nitko ni u jednoj skupini nije imao povijest kognitivnog pada ili moždanog udara prije početka razdoblja istraživanja. Do kraja studije, 768 sudionika je imalo dijagnosticiran kognitivni poremećaj, a 1108 ih je imalo moždani udar.
Nakon prilagodbe za dob, spol, visoki krvni tlak i druge poznate čimbenike rizika od demencije, tim je otkrio da je 10-postotno povećanje unosa ultraprerađene hrane povezano s 16 posto većim rizikom od kognitivnog oštećenja. Suprotno tome, jedenje neprerađene i minimalno prerađene hrane povezano je s 12 posto nižim rizikom od kognitivnog oštećenja.
Nakon što je tim prilagodio iste čimbenike rizika, rizik od moždanog udara bio je 8 posto veći među onima s većim unosom ultraprerađene hrane, dok je minimalno prerađena hrana bila povezana s 9 posto manjim rizikom od moždanog udara.
Iako ova studija nije istraživala uzročne učinke iza ovih povezanosti, Kimberly je rekao da trilijuni mikroba koji žive u našim crijevima i molekule koje proizvode vjerojatno igraju značajnu ulogu.
“Ono što nam je zanimljivo je da su neki metaboliti povezani s moždanim udarom i/ili kognitivnim oštećenjem povezani s određenim vrstama hrane i sintetizira ih crijevni mikrobiom. Stoga logično je da ultra-prerađena hrana također može utjecati na naš crijevni mikrobiom, što bi zauzvrat moglo utjecati na dugoročno zdravlje mozga.”
Kad je riječ o riziku od moždanog udara, ultraprerađena hrana može imati izravne i neizravne učinke.
“Naša studija daje razlog da budemo svjesni hrane koju jedemo”, rekao je. “Ne samo da bismo trebali težiti povećanju količine zdrave hrane, poput lisnatog povrća, orašastih plodova i proteina na bazi ribe, već bismo također trebali težiti smanjenju količine pretpakirane hrane te slatkih i slanih grickalica.”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!