Na današnji dan, 21. veljače, obilježava se Međunarodni dan materinskog jezika Ujedinjenih naroda, slaveći kulturnu raznolikost i višejezičnost.
Euronews donosi pregled država Europe čiji građani govore više od jednog jezika.
Općenito, Europljani su prilično dobri u jezicima: oko 65 posto stanovništva kontinenta može govoriti barem jedan drugi jezik osim svog materinjeg. Za usporedbu, samo oko 20 posto odraslih u SAD-u to može.
Postoje značajne varijacije među regijama. Nordijske zemlje ističu se u dvojezičnosti, dok se južna Europa muči malo više. Možda nije iznenađujuće da se čini da zemlje u kojima je engleski materinji jezik nisu zainteresirane za učenje stranog jezika, jer samo 50 posto Iraca govori drugi jezik, a najlošiji rezultat u Europi pripisuje se Ujedinjenom Kraljevstvu, i to vrlo malo – tek 34 posto.
Prema grafu objavljenom na Euronews portalu, iza Ujedinjenog kraljevstva nalazi se Rumunjska s 35,8%, Bosna i Hercegovina s 39% te Albanija s 40% osoba koje znaju više od jednog jezika.
Španjolska je na 54,3%, Francuska na 60,1%, a Italija na 66,1%.
Hrvatska je uspješnija od svih ovih zemalja pa tako ima čak 73,2% ljudi koji pričaju više od jednog jezika. Smjestili smo se tako između Portugala sa 69, te Belgije sa 78,6 posto stanovništva koje priča više od jednog jezika.
Na samom vrhu ljestvice nalaze se redom Estonija, Švicarska, Malta, Norveška, Finska, Luksemburg, Litva, Danska, Latvija koje imaju više od 90 posto bilingualnog stanovništva: Pobjednica je Švedska sa čak 96,6% ljudi koji pričaju dva ili više jezika.
Kako ljudi postaju dvojezični (ili višejezični)?
Tečno govoriti nekoliko jezika je vještina koja se često hvali u profesionalnom svijetu. To je također odličan način za učenje o različitim kulturama i mogućnost komunikacije s ljudima iz cijelog svijeta.
Postoje dva glavna načina na koja ljudi postaju dvojezični: ili rođenjem u dvojezičnoj obitelji ili učenjem drugog jezika u školi – ili čak kasnije u životu, na primjer, tijekom putovanja.
Stručnjaci se slažu u tome da što se prije nauči strani jezik, lakše ga je savladati. Dvije su glavne tehnike koje roditeljima preporučuju stručnjaci za jezični razvoj:
Prvi je podučavanje jezika manjine kod kuće. Uzmimo za primjer dvoje njemačkih roditelja koji odgajaju svoju djecu u Švedskoj. Kod kuće bi govorili samo njemački, a dopustili bi svojoj djeci da tečno govore švedski tako što bi bili izloženi tom jeziku svugdje izvan svoje kuće.
Druga uobičajena tehnika zove se jedna osoba-jedan jezik. Uzmimo Poljakinju i tatu Slovaka koji zajedno odgajaju dijete u Mađarskoj. Majka će s djetetom govoriti samo poljski, a otac samo slovački. Većinu vremena u takvim situacijama roditelji će imati drugi jezik za obraćanje jedno drugome, bilo jezik zemlje u kojoj žive, engleski ili jedan od jezika partnera.
Možda ste čuli aksiom da dvojezična djeca imaju kašnjenje u govoru. Pa, djelomično je točno: djeca koja od rođenja uče dva jezika (ili više) stječu jednaku količinu ukupnog vokabulara kao i njihovi jednojezični vršnjaci u istoj dobi, ali broj riječi koje znaju podijeljen je na dva jezika.
Kada govore samo jedan, može se činiti da im nedostaje ono što se smatra normalnom količinom vokabulara za njihovu dob, što bi bio slučaj da znaju samo jedan jezik. Taj nesrazmjer brzo nestaje kako dijete nastavlja rasti.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
PROČITAJTE JOŠ
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!