Kompostiranje se najčešće radi u vrtu, ali jednako tako se može kompostirati i u stanu.

Ovakav način kompostiranja je idealan za sve koji nemaju dvorište, a svejedno žele pridonijeti očuvanju zemlje i uštedjeti na kupovini gnojiva za biljke. Kompostiranje je jedan od elemenata zero waste načina života, odnosno života bez otpada, jer se uz pomoć mikroorganizama otpadu daje nova namjena, ono postaje hranjivo tlo za biljke. Evo kako to raditi u stanu, u kuhinji ili na balkonu.

Zašto kompostirati u stanu?

Kompostiranjem odvajate otpad pri čemu se organske tvari razgrađuju, a kasnije se mogu ponovno koristiti te time pridonosite smanjenju onečišćenja. Osim toga, kompostiranjem u stanu se stvaraju nutrijenti, prirodno gnojivo, kojim potom možete nahraniti biljke ili vrt. Kompostiranje je proces koji može trajati i do nekoliko mjeseci, ovisno o veličini posude (kompostera), temperaturi te tvarima koje se razgrađuju. Otpad postaje gnojivo kada počinje izgledati i imati teksturu kao zemlja. Osim toga i miris će biti nalik mirisu šume.

Ako se sve radi kako treba, sadržaj posude neće imati neugodan miris.

Što se sve može kompostirati?

Kako bi kompostiranje bilo uspješno, bez neugodnih mirisa i pojave plijesni te kako bi došlo do samog procesa prerade otpada, potrebno je znati što se točno smije kompostirati. Ovdje spadaju:

· talog i zrna kave

· lišće

· grančice

· novinski papir

· kruh

· skuhana ili sirova riža i druge žitarice

· skuhana ili sirova tjestenina

· ljuske jaja

· ostaci voća i povrća i njihova kora

· ljudska kosa

· vrećice čaja

· cvijeće

· kuhana hrana bez masti i ulja

· kod nekih vrsta kupovnih kompostera – meso i kosti

Poželjno je sadržaj malo usitniti prije stavljanja u posudu, kako bi brže došlo do komposta.

Kako kompostirati u stanu?

Kod kompostiranja u stanu, važno je prvo pronaći odgovarajuću plastičnu posudu ili kantu u kojoj će se kompostirati i njoj pripadajući poklopac, ali i jednu istog oblika, ali veću posudu koja se stavlja ispod prve posude. Samo kompostiranje se treba odvijati na suhom i tamnom mjestu, najčešće ispod sudopera. Također, postoji nekoliko različitih načina kompostiranja u stanu.

1. Kompostiranje u posudi

Prvo se na posudi naprave rupe sa strane, na gornjem dijelu posude, u jednakim razmacima i otprilike jednake veličine, a potom se isto napravi i na dnu posude. Na ovaj način će sadržaj uvijek imati dovoljno zraka, dok će kroz donje rupe izlaziti višak vode.

U posudu s rupama se prvo stavlja novinski papir izrezan na male trakice. Umjesto papira, mogu se dodati i suhi listovi, slama, grančice, ljuske jaja. Ovo je takozvani smeđi sadržaj, dok je otpad zeleni sadržaj. Zeleni sadržaj je bogat vodom i dušikom i omogućava rast mikroorganizama, dok je smeđi sadržaj suhi sadržaj bogat ugljikom i omogućava da mikroorganizmi rade svoj posao. U posudi bi omjer ova dva sadržaja trebao biti 2:1, u korist smeđeg sadržaja. Na to se potom dodaje malo zemlje te potom otpad, a na vrh se može ponovno dodati nekoliko trakica novinskog papira. Točnije, mogu se slagati slojevi – smeđi pa zeleni sloj koji se mogu ponavljati, ovisno o veličini posude. Ipak, treba ostati prostora između zadnjeg sloja i poklopca. Ne zaboravite ispod ove posude staviti drugu isti posudu, bez rupa, u koju će se cijediti višak vode koju treba s vremenom ukloniti.

Posuda se na kraju dobro poklopi odgovarajućim plastičnim poklopcem i to je to. Jednom kada se posuda napuni, nemojte više stavljati otpad u nju, već ju svakih nekoliko dana malo protresite. Važno je da kompost nikada nije prevlažan, ali ni presuh. U slučaju da je suh, može se poprskati vodom.

2. Bokashi kompostiranje

Ova vrsta kompostiranja je slična već opisanom kompostiranju, uz nekoliko bitnih razlika. U ovu posudu se mogu stavljati ostaci ručka, uključujući meso i kosti, kao i mliječne proizvode. Također, potrebna je i mješavina (posip) koja aktivira proces fermentacije, a koja se može kupiti u specijaliziranim trgovinama. Ovo kompostiranje se odvija bez prisutnosti zraka i proces je puno brži od običnog kompostiranja.

Ovdje se također stavlja posuda samo s rupama na dnu u drugu posudu bez rupa, dok na vrh dolazi poklopac. Jednako tako, može se kupiti i posebna posuda sa slavinom na dnu u specijaliziranim trgovinama. Svi sastojci se moraju dobro stisnuti kako bi se istisnuo zrak iz posude. Bokashi posip se nalazi u sadržaju komposta, a potrebno ga je posipati i po vrhu. Potom se posuda dobro zatvori. Ovako poklopljena posuda treba stajati oko 15 dana, uz redovno izlijevanje vode. Ako se osjeti neugodan miris, može se dodati još posipa i problem bi trebao biti riješen. Više o ovoj vrsti kompostiranja možete vidjeti u videu:

3. Kompostiranje s glistama

Osim ovog načina, kompostirati se može i uz pomoć glista ili se može kupiti električni komposter koji će posao obaviti puno brže.

Zaključak

Kompostiranje je proces kojim se čuva priroda, ali se jednako tako dobiva hranjiva zemlja za biljke. Važno je znati što se smije kompostirati kojom metodom, kao i kako točno slagati same slojeve komposta kako bi mikroorganizmi odradili svoj posao i kako bi do kompostiranja uopće došlo.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.