Na indonezijskom otoku Floresu otkriveni su ostaci pripadnika najmanje drevne ljudske vrste koji je bio visok svega metar.
Fosilna kost ruke pripadala je maloj odrasloj osobi koja je lutala otokom prije 700.000 godina zajedno s malim slonovima, komodo zmajevima i divovskim štakorima veličine zečeva, izvještava Guardian.
Smatra se da potječe od vrlo rane jedinke “hobitske” vrste Homo floresiensis, koja zbunjuje znanstvenike otkako je otkrivena prije dva desetljeća.
Najnoviji fosil sugerira da je vrsta prošla rano i dramatično smanjenje veličine tijela kao odgovor na jedinstvene evolucijske pritiske jer je ostala napuštena na ovom otoku.
„Patuljasti otok otprije je bio dobro poznat iz fosilnih ostataka megafaune na otocima u Sredozemlju i Indoneziji, koji su također bili minijaturne verzije svojih kopnenih predaka. Što se tiče životinja, nitko nema problema s otočnim patuljastim rastom, ali kada je riječ o homininima, čini se da je to nekako teže prihvatiti,” rekao je dr. Gert van den Berg, paleontolog i koautor na Sveučilištu Wollongong, Australija.
Od otkrića prvih fosila “hobita”, koji datiraju prije 60.000 godina, evolucijsko podrijetlo minijaturnog čovjeka je žestoko osporavano.
Ostao nasukan na Flores
Neki stručnjaci postavljaju pitanje je li floresiensis uopće bila jedna vrsta ili jednostavno pleme modernih ljudi pogođenih urođenom bolešću koja je uzrokovala nerazvijenost njihovih tijela, dok su drugi sugerirali da su povezani s primitivnijom majmunolikom vrstom koja je u početku bila mala.
Znanstvenici koji stoje iza najnovijeg otkrića kažu da daje dodatnu težinu teoriji da su “hobiti” potekli od Homo erectusa, ili Javanskog čovjeka, arhaičnog hominina otprilike iste veličine kao mi koji se nekako nasukao na Floresu.
Sićušna kost šake anatomski je slična prethodno otkrivenim kosturima “hobita”, dok novootkriveni par zuba s istog mjesta nalikuje zubima Homo erectusa – iako mnogo manji.
Na temelju procijenjene duljine kosti, tim je uspio izračunati visinu drevnog čovjeka od oko 100 cm. To je oko šest centimetara kraće od procijenjene visine 60.000 godina starog kostura otkrivenog 75 km dalje na istom otoku.
„Ovaj humerus odrasle osobe star 700 000 godina nije samo kraći od originalnog Homo floresiensisa, nego je i najmanja kost nadlaktice poznata iz fosilnih zapisa hominina diljem svijeta. Ovaj vrlo rijedak primjerak potvrđuje našu hipotezu da su preci Homo floresiensisa bili izuzetno male veličine tijela. Međutim, sada je jasno iz malih proporcija ove kosti ekstremiteta da su rani preci ‘hobita’ bili još manji nego što smo prije mislili”, rekao je profesor Adam Broom iz australskog istraživačkog centra Sveučilišta Griffith i koautor rada.
Smatra se da je otočki patuljasti rast nastao jer manja veličina tijela može biti korisna za preživljavanje povremenih nestašica hrane na otocima – a biti velik nije toliko važno ako nema velikih sisavaca mesoždera s kojima se može boriti.
Neka pitanja ostaju bez odgovora, uključujući kako su preci floresiensisa završili na ovom otoku. Kameni alati pokazuju da je otok bio naseljen još prije milijun godina.
“Općenito se vjerovalo da samo moderni ljudi mogu brodom doći do oceanskog otoka okruženog dubokim morima poput Floresa”, rekao je Van den Berg.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!