Neki kažu da ljetno računanje vremena daje duži dan, drugi ga povezuju sa srčanim i moždanim udarima, čak i automobilskim nesrećama. Neki bi ga ukinuli. Evo nekoliko načina za suočavanje s ljetnim računanjem vremena koje počinje 27. ožujka.

Ratovi su oduvijek bili vrijeme inovacija usred oskudice. Tako je i ljetno računanje vremena prvi put uvedeno u Njemačkoj 1916. kao način da se radni dan što više odvija dok ima dnevnog svjetla. Valjalo je štedjeti energiju. Druge zemlje su slijedile.

Od tada na proljeće pomičemo kazaljke za sat unaprijed, a najesen za sat unatrag. U noći između subote i nedjelje (27. ožujka) u dva ujutro se kazaljke pomiču na tri sata, piše Deutsche Welle.

Ljudi i druge životinje imaju prirodan osjećaj za vrijeme koji se razvija prije rođenja. To je bitan dio našeg bića.

Igranje s tim ritmom može biti opasno. Istraživači su primijetili rast broja prometnih nesreća i srčanih udara kada se sat pomiče unaprijed – više nego kad se pomiče unatrag.

S druge strane, društva teže kapitaliziraju ograničeno vrijeme dana, dakle Sunčeve svjetlosti. U to vrijeme valja raditi i biti na druge načine aktivan.

Tako je posljednjih godina došlo do podjele. Niz zemalja, od kojih su neke u EU-u, žele ukinuti ljetno računanje vremena. Turska i dijelovi Kanade to su već učinili.

Drugi dio svijeta, uključujući SAD, takvo nešto ne razmatra. Kroz američki Senat je jednoglasnom odlukom prošao Sunshine Protection Act koji predviđa da smjena ljetnog i zimskog računanja vremena ostanu obvezne. To bi uskoro moglo postati i zakonsko rješenje.

U prilog pomicanju sata

Najstariji argument zagovornika pomicanja sata bilo je i ostalo to što je promjena dobra za ekonomsku aktivnost.

Drugi argument je duži dan – sat vremena više Sunčeve svjetlosti popodne ili uvečer. Naravno, to nije zbilja sat više jer ne utječemo na Sunce, ali odlučujemo kada počinjemo radni dan, a kada imamo vrijeme za razonodu i odmor.

Recimo, više svjetlosti nakon radnog vremena potiče potrošnju jer su ljudi duže u šopingu, po kafićima i restoranima. A i više se bave sportom.

Jedna od prednosti je što koristimo manje umjetnog svjetla i struje. Doduše, i to ovisi od toga gdje živimo. Oko Ekvatora razlike skoro i nema.

Tu su i zdravstveni argumenti: Sunčeve zrake nam daju vitamin D, a on pomaže u apsorbciji kalcija, a to jača kosti. Prirodna svjetlost dobra je i za vid, posebno kod djece, oči više proizvode dopamin što smanjuje rizik od kratkovidosti.

Više dnevnog svjetla pospješuje san kada legnemo u krevet, a to može popraviti raspoloženje i pomoći s psihičkim problemima poput depresije.

Loše strane pomicanja sata

Štednja energije? Ima različitih dokaza. Recimo, Turska je uvela stalno ljetno vrijeme 2016. tvrdeći da bi to moglo uštedjeti struju. Ali kada su stručnjaci sve stavili na papir, vidjeli su da se ništa nije uštedjelo.

Drugačije argumente nudi američko Ministarstvo energetike u jednoj studiji iz 2008. godine. Tu su tvrdili da se za samo četiri tjedna ljetnog računanja vremena u SAD-u uštedi 1,3 milijardi kilovat-sati električne energije, što odgovara količini struje koju 100.000 domaćinstava potroši za jednu čitavu godinu.

Možda sve ovisi o tome gdje živite i kako je ustrojena ekonomija u toj zemlji.

U loše strane se broje zdravstveni rizici koje su stručnjaci povezali s prelascima na ljetno vrijeme. Tada se po pravilu događa više srčanih i moždanih udara i drugih kardiovaskularnih problema.

Američka studija je 2018. otkrila da broj prijema u bolnicu zbog fibrilacije srčanih pretkomora – vrste poremećaja srčanog ritma – raste nakon pomicanja sata u proljeće. Ta fibrilacija može prouzročiti krvne ugruške, moždane udare ili prestanak rada srca.

Uobičajeno je imati manje ili veće probleme sa snom dok se ne naviknemo na ljetno vrijeme. To može utjecati na memoriju, koncentraciju ili brze reakcije – recimo tijekom vožnje. Može voditi nervozi i utjecati na ishranu.

Ljetno vrijeme navodno povećava rizik od depresije. Jedna danska studija iz 2017. navodi da promjena sata vjerojatno uzrokuje “povećanje incidencije depresivnih epizoda (…) jer tranzicija na ljetno vrijeme utječe na cirkadijalni ritam”, tj. biološki ritam spavanja i budnosti.

Nekoliko savjeta

Počnite se pripremati za ljetno vrijeme oko tjedan dana unaprijed.

Idite u krevet 15 do 20 minuta ranije, svakog dana. Ako ništa drugo, stručnjaci kažu da ćete se bolje odmoriti. A možda počnete i ustajati malo ranije…

Izbjegavajte višak kofeina i popodnevno drijemanje jer to otežava spavanje noću. Najbolje je da, kad se ljetno vrijeme bliži, posljednju kavu popijete već oko dva popodne.

Šetajte i prozračujte. Izlazite ranije iz kuće na jutarnje sunce.

Zatamnite sobu kad spavate. Izbjegavajte elektronske naprave prije odlaska u krevet (što bi se i inače trebalo raditi) jer umjetno svjetlo s ekrana otežava utonuće u san, piše Deutsche Welle.

Na koncu, ne žurite. Ako se osjećate mamurno, ne vozite. Ako vam nije dobro, posjetite liječnika!

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.