Često se za mnoge probleme s mentalnim zdravljem savjetuje meditacija. No, što se zapravo događa ako meditirate svaki dan? Novinarka portala The Healthy Leslie Finlay meditirala je svako jutro 30 dana zaredom, evo što joj se dogodilo.
“Iako jedna sesija meditacije može donijeti trenutačne dobrobiti, poput osjećaja smirenosti, opuštanja i jasnijeg uma, istinska moć meditacije otkriva se kroz uobičajenu praksu”, rekao je Deepak Chopra novinarki koja je i prije ovog eksperimenta povremeno znala meditirati.
Dr. Chopra dodaje da znanstvena istraživanja potvrđuju kako svakodnevna praksa meditacije duboko utječe na fizičko i mentalno zdravlje, smanjujući stres, umirujući živčani sustav, snižavajući kortizol i jačajući imunološku funkciju.
“Znanstvene studije otkrivaju da dosljedna praksa meditacije može povećati neuroplastičnost mozga. Pospješuje rad mozga povećavajući sivu tvar u područjima povezanim s pamćenjem, empatijom i samosviješću, dok istovremeno ublažava tjeskobu i depresiju.”
Kako meditirati svaki dan?
Finlay ističe kako je prvih par dana meditiranja prošla odlično. Postavila je 10-minutni mjerač na mobitelu i usredotočila se na dah te je pokušala dopustiti mislima da prođu a da ne reagira na njih, Zatim je svaki dan dodavala jednu minutu mjeraču vremena.
No, nakon tjedan dana rutina je izgubila svoj “sjaj”. “Osjećala sam se kao da radim posao bez ikakve nagrade”, piše Finley.
Ispostavilo se da je ovo prilično normalno iskustvo za početnike u meditaciji, prema dr. sc. Davidu M. Frescu, profesoru psihijatrije na Sveučilištu u Michiganu.
“Početnici pružaju otpor jer primjećuju da im misli lutaju ili da bi mogli zaspati ili im se teško osloboditi nekih emocionalno teških sjećanja”, pojašnjava Fresco dodavši kako je rezultat toga da motivacija za meditaciju često nestane.
“Trik je”, rekao mi je dr. Fresco, “normalizirati to iskustvo.” Kao što ne možete odmah istrčati 10 kilometara, jednako tako potrebno je vrijeme za “treniranje” vašeg mozga.
Osjećaj nije uvijek najbolji
“Jednog sam dana namjestila tajmer, zatvorila oči i pokušala se usredotočiti na dah. Činilo mi se kao da je alarm zazvonio nakon samo nekoliko sekundi – nisam ni primijetila kako sam dopustila da mi misli jure i preuzmu kontrolu. Osjećala sam se iscrpljeno i frustrirano”, navodi Finley.
No, Chopra ističe kako je i taj tip otpora i osjećaja “dio procesa rasta.”
“Um je prirodno uvjetovan stalnom aktivnošću, rastresenošću i nemirom.”
“Mislim da ljudi dolaze s pričom da trebaju biti poput Dalaj Lame, hladnog redovnika”, navodi Chopra dodavši kako je istina da samo treba postati “svjestan i manje osuđivati.”
“Nemojte donositi unaprijed zamišljenu predodžbu o tome što bi trebalo biti, niti ocjenjujte kvalitetu prakse meditacije. Umjesto toga, usredotočite se na kvalitetu svoje sposobnosti da primijetite svoj um, čak i ako je nemiran”, pojašnjava Chopra.
Promjena doživljaja anksioznosti
Finley ističe kako joj svakodnevna meditacija nije izliječila anksioznost, ali je promijenila njen odnos s njom.
“Shvatila sam da dio mene može vidjeti anksiozne situacije, neutralnije. Promatranje anksioznosti na ovaj način nije spriječilo da se razvija, ali ju je oslabilo”, navodi Finley.
Dr. Fresco je objasnio kako je neuroznanost identificirala ono što se naziva “zadanim stanjem” mozga. Kaže da je ovaj zadani strujni krug aktivan kada nemamo nikakvih zahtjeva – poput rješavanja problema ili smišljanja uputa. Naravno, ovo ima smisla kada meditiramo. “Tada je vjerojatnije da će [naš um] lutati, odlutati, neće biti toliko oštar.”
Evo nečeg fascinantnog: dr. Fresco kaže da postoji odnos između snage ovog zadanog stanja i kroničnih stanja kao što su depresija i anksioznost. “Jedna od stvari koje meditacija čini je smanjenje dominacije tog kruga.” Na kraju, kaže on, meditacija može “utišati zadano stanje”.
Napredovanje prema dugoročnom cilju
“U najširem smislu, meditacija je praksa koja izoštrava vašu sposobnost da se bavite stvarima”, kaže Fresco dodavši kako to “jača vašu odlučnost.”
Finley navodi kako joj je ovo pomoglo u njenim performansama na letećem trapezu, s čime se bavi u slobodno vrijeme.
“Kako se moja svakodnevna praksa meditacije nastavila, počela sam primjećivati usredotočenost dok sam trenirala. Moja sposobnost da ostanem u trenutku bila je izraženija dok se glasnoća negativnog samogovora smanjila. Na neuspjehe sam gledala s manje prosuđivanja i polagano sam manje emocionalno reagirala na njih”, pojasnila je.
“Mjesec dana svakodnevne meditacije nije promijenilo moj život. Nije se dogodilo ništa izvanredno; sve su moje mane i tjeskobe još uvijek ovdje”, navodi Finley.
“Ali suptilne, tihe promjene u mom načinu razmišljanja u različitim područjima mog života bile su značajnije nego što sam očekivala, čak i u tako kratkom vremenskom okviru”, dodaje.
Meditacija neće riješiti sve vaše probleme, ali dr. Fresco objašnjava da održavanje rutine meditacije daje kumulativne, agregirane učinke koje su znanstvenici uspjeli fizički izmjeriti.
“Kod ljudi koji su revni u praksi meditacije, dolazi do kortikalnog zadebljanja određenih regija mozga povezanih s našim sposobnostima pažnje, a postoje i razlike u protoku krvi u regijama mozga koje su važne za ovu vrstu sposobnosti regulacije emocija ”, kaže on.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!