Američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti objavio je podatak o kojemu treba razmisliti: Gotovo polovica svih Amerikanaca koristila je u proteklom mjesecu barem jedan lijek na recept. A jedan od njih četiri koristio je tri ili više lijekova na recept u posljednjih mjesec dana.
Ne čudi onda da mnogi ljudi pate od loših učinaka svih tih lijekova. I ne govorimo samo o zlouporabi lijekova na recept i o korištenju lijeka na način ili u dozi koja nije propisana.
Zlouporaba lijekova na recept doista je sve veći problem u ovoj zemlji. Obično uključuje ljude koji zlorabe opioide, depresive, poput sredstava za smirenje i sedative te stimulanse, poput onih koji se propisuju za poremećaj pažnje i hiperaktivnosti, prema Nacionalnom institutu za zlouporabu droga.
Čak i bez zloporabe, ljudi se mogu razboljeti uzimajući zakonski propisane lijekove na način na koji su propisani, piše EatThis, NotThat.
Evo što trebate znati kako se ne biste razboljeli zbog svojih recepata.
Kako vas lijekovi čine bolesnima?
Lijekovi mogu imati toksične nuspojave, čak i kada se uzimaju kako je propisano. To se događa kako starite i može biti rezultat nenamjerne interakcije između različitih recepata.
Toksičnost lijekova je “veliki javno-zdravstveni problem čak i za ljude u 40-im i 50-im godinama”, kaže dr. Mukaila A. Raji, šef gerijatrijske medicine na Sveučilištu Texas Medical Branch u Galvestonu.
“Većina lijekova se eliminira iz tijela kroz bubrege i jetru, ali počevši od četvrtog desetljeća, počinjemo nakupljati masnoću i gubiti mišićnu masu, popraćeno progresivnim smanjenjem sposobnosti naših bubrega i jetre da prerađuju i čiste lijekove”, dodaje. “Sve nas to čini sklonijima toksičnosti lijekovima.”
“Ovo je poseban problem kod starijih osoba, budući da stariji ljudi obično imaju više medicinskih problema pa sada imamo prekrasnu bazu dokaza o dobrobiti lijekova za liječenje tih stanja”, dodaje dr. Mark Supiano, izvršni direktor Centra za starenje na Sveučilištu Utah.
“Međutim, kada počnemo zbrajati ta stanja, ako počnete imati tri, četiri, pet kroničnih stanja i uzimate tri ili pet lijekova za svako od tih stanja, taj multiplikativni učinak povećava rizik od nuspojava interakcija između tih lijekova. Dakle, stariji ljudi koje liječimo imaju veću vjerojatnost da će uzimati više lijekova i stoga su izloženi većem riziku za upravo takve probleme.”
Nisu samo lijekovi
Možete doživjeti neželjene nuspojave kada vaši lijekovi na recept stupaju u interakciju s drugim stvarima koje uzimate, kao što su dodaci prehrani, vitamini i lijekovi bez recepta.
“Sedativi ili hipnotici ili pomagala za spavanje koje možda uzimate bez recepta, sve to”, objašnjava Supiano i dodaje: “Vrlo smo svjesni toga i stvarno moramo biti oprezni u pogledu mogućih interakcija između nekih od tih dodataka prehrani i lijekova na recept i drugih lijekova.”
Tri ključna znaka da postoji problem
“Neki lijekovi poput antibiotika uzrokuju mučninu, ali to nije ozbiljno, može se kontrolirati”, kaže Heidi N. Anksorus, klinička docentica na Farmaceutskom fakultetu Sveučilišta Sjeverne Karoline Eshelman u Chapel Hillu. “I s nekim lijekovima, nuspojave će nestati, ali morate se držati toga nekoliko tjedana.”
“Lijekovi za krvni tlak mogu uzrokovati kašalj koji neće nestati”, dodaje Anksorus.
Antikoagulansi poput varfarina mogu uzrokovati krvarenje, a opioidi poput oksikodona, hidrokodona ili fentanila mogu izazvati pospanost.
Nemojte ignorirati nuspojave kao što su krv u mokraći ili stolici, otežano disanje, zamagljen vid ili intenzivna glavobolja…
Uz mnoge od ovih nuspojava, netko bi mogao pomisliti ‘pa, samo starim pa se sljedeći dan osjećam iscrpljeno ili imam ovaj određeni simptom’, recimo zatvor, objašnjava Supiano. “Oni mogu misliti da je to samo dio starenja i možda to ne pripisuju lijekovima.”
Ali svaki put kad netko ima novi simptom, prvo se moramo zapitati je li to potencijalno uzrokovano postojećim lijekom, dodaje Supiano. “Ono što stvarno želimo izbjeći je liječenje tog novog simptoma još jednim lijekom jer to dodaje još više ovoj listi lijekova. To postaje začarani krug, a vi samo nastavljate dodavati sve više i više lijekova, a dobivate sve više i više nuspojave, a pacijentu nije ništa bolje.”
Kako ćete znati koje lijekove prestati uzimati?
Kako biste izbjegli toksičnost lijekova, trebali biste voditi brižljivu evidenciju o lijekovima koje uzimate — uključujući dodatke prehrani i lijekove bez recepta — i podijeliti je s liječnikom kojeg posjetite. Također biste trebali pitati svog liječnika hoće li novi recept utjecati na sve lijekove koje uzimate.
“Mnogi liječnici ne testiraju posebno toksičnost lijeka, a jednostavna CBC [ploča za kemiju krvi] to neće otkriti”, kaže Raji. Neki testovi krvi mogu otkriti učinke lijekova kao što su antibiotici i digoksin.
“Raspon digoksina u krvi koji je u medicinskim udžbenicima naveden kao ‘normalan’ temelji se na testovima provedenim na mladim ljudima”, dodaje Raji.
“Kao liječnici, viđamo mnogo pacijenata koji dolaze s općom pritužbom ‘ne osjećam se dobro’ ili su možda zbunjeni i dehidrirani, a to pripisujemo virusnoj bolesti, kad je uzrokovana barem u dio lijekova koje uzimaju”, kaže dr. Kennon Heard, medicinski toksikolog i izvanredni profesor na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Colorado u Denveru.
Što učiniti u vezi s tim?
“Napravite popis svih lijekova, vitamina, dodataka prehrani i biljnih pripravaka koje uzimate i ažurirajte ga”, kaže Anksorus. Budite precizni. Reći liječniku da ‘uzimate malu bijelu tabletu za krvni tlak koja počinje s ‘A’ neće pomoći – postoji milijun malih bijelih tableta koje počinju s A.”
“Ako idete u jednu ljekarnu, ako oni imaju točnu evidenciju svih vaših lijekova na recept, sada postoje sustavi za provjeru najofenzivnijih interakcija između lijekova”, kaže Supiano. “Većina liječnika je također svjesna toga.” Ali ako svoje lijekove dobivate iz nekoliko različitih ljekarni, sustavi možda neće označiti interakcije; tada je na vama da pitate svog ljekarnika o interakcijama svaki put kada izdate novi recept.
“Postoje i druge suptilnosti koje će osobe obučene za gerijatriju vjerojatnije shvatiti”, kaže Supiano. Vašem liječniku ili ljekarniku možda nedostaje gerijatrijska stručnost ili svijest da starenje mijenja način na koji se tijelo oslobađa lijekova koji mogu povećati rizik od nuspojava. Nemojte se sramiti pitati svog liječnika ili ljekarnika o tome.
“Dakle, ako ne prilagodite dozu lijeka prikladno dobi te osobe ili njenoj funkciji bubrega, mogu postojati toksične razine lijeka koje se nakupljaju i uzrokuju te nuspojave”, dodaje.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
