Prema novom istraživanju, u prosjeku svatko od nas gubi čak 30 dana sna svake godine.
Tipična osoba ima oko šest sati sna noću u usporedbi s preporučenih osam.
Istraživanje, naručeno za aplikaciju nazvanu Lingo, pokazalo je da je devet od deset nas trajno umorno, a osobe od 45 do 59 godina pate od najnemirnijih noći. Što bi moglo utjecati na to?
Liječnica i stručnjakinja za spavanje Noreen Nguru otkriva deset aktivnosti prije spavanja koje mnogi od nas rade pogrešno.
1) Čitanje prije spavanja
Ljudi kažu da će vas noćno čitanje opustiti, ali istraživanja pokazuju da ako čitate emocionalno iscrpljujuću priču, to može utjecati na vaš san, prenosi The Sun.
“Isto je i s vrstama serija koje gledate. Sve što povećava broj otkucaja srca i hormone stresa – čak i strastvena rasprava – može otežati da zaspete”, kaže dr. Nguru.
2) Korištenje pogrešne paste za zube
Vjerojatno nikada niste razmišljali o pasti za zube koju koristite prije spavanja. Ali snažni proizvodi na bazi mente stimuliraju mozak i mogu vas držati budnima noću.
“Znamo da nas jaki okusi mogu držati budnima, kao naprimjer ljuti curry koji se zadržava na vašem jeziku. Menta potiče budnost, a žvakaća guma može natjerati vaš mozak da je poveže s budnošću, a ne s opuštanjem”, kaže dr. Nguru.
3) Spavanje na desnom boku
U nedavnoj anketi, 32 posto onih koji spavaju na desnoj strani reklo je da su se probudili iscrpljeni, u usporedbi s 27 posto onih koji spavaju na lijevoj strani.
“Želudac vam je na lijevoj strani pa ako spavate na desnoj, povećavate rizik od refluksa kiseline. Uobičajeni simptom je kašalj”, otkriva dr. Nguru.
4) Pretiha soba
Kad nemate problema s bučnim susjedima, nemirnim kućnim ljubimcima ili nekim drugim izvorom buke, vaša bi spavaća soba mogla biti malo previše tiha. Čut ćete i najmanji šum.
“Čak i najmanji pokret može nas izvući iz sna, pogotovo onih koji spavaju lagano. Ako je vaša kuća jezivo tiha, pustite kontinuirani zvuk poput bijelog šuma ili kiše. Prikrit će zvuk puštanja vode na WC-u kod vašeg susjeda”, savjetuje dr. Nguru.
5) Ohladite od seksa
Važno je biti intiman s partnerom, ali puno seksa prije spavanja povećava vašu tjelesnu temperaturu i može vas učiniti prevrućim za kvalitetan odmor. “Ne kažem da se ne mazite s partnerom, ali izbjegavajte da se previše isprepletete jedno preko drugoga kada ste spremni za spavanje. Trebali biste smanjiti tjelesnu temperaturu i rashladiti spavaću sobu prije spavanja. Energično vježbanje neće pomoći”, preporuča dr. Nguru.
6) Preskočite čaj ako je s kofeionom
Pijenje čaja neće vas spriječiti da zaspite jer sadrži svojstva koja smanjuju stres. Ipak, treba ga popiti nekoliko sati prije spavanja kako bi se smanjio učinak kofeina.
Dr. Nguru je rekao da zeleni čaj još više doprinosi dobrom snu. “Zeleni čaj ima mnogo niži sadržaj kofeina i povezuje se s mirnijim snom. Sadrži teanin, za koji je dokazano da smanjuje hormone povezane sa stresom.”
7) Nošenje uređaja za praćenje spavanja
Pametni satovi koji analiziraju vaš san mogu učiniti da budete opsjednuti kvalitetom sna i čak rezultirati nesanicom.
“Postoji tanka linija između osiguravanja dobre higijene spavanja i opsjednutosti time. Korištenje trackera može stvoriti negativnu povezanost s lošim snom i može uzrokovati nesanicu”, poručuje dr. Nguru.
8) TV u načinu pripravnosti
Čak i najmanja lampica stanja pripravnosti ili često bljeskanje može stimulirati mozak i uzrokovati neželjena buđenja tijekom noći. Potpuno isključite TV prije spavanja.
“Čak i u dubokom snu, vaš mozak može uhvatiti mala svjetla i poremetiti vaš odmor. Držite tehniku podalje od spavaće sobe i vratite se analognom satu koji neće treperiti cijelu noć”, objašnjava dr. Nguru.
9) Slušanje priča za laku noć
Mnogi odrasli kažu da im priče za laku noć pomažu da zaspu, ali ne djeluju na svima. Možda ćete postati nervozni da ćete i dalje biti budni kada priča završi i naučite svoj mozak da se bori protiv umora.
“Priče o snu mogu istrenirati vaš mozak da očekuje zabavu i možete izgubiti vezu između onoga što je spavanje i onoga što je aktivnost”, objašnjava dr. Nguru.
10) Gašenje svijetla
Osjećaj straha nakon gašenja svjetla iznenađujuće je čest. “Briga o gašenju svjetla izaziva ciklus stresa u vašem mozgu, zbog čega ste uplašeni i ne možete zatvoriti oči”, objašnjava dr. Nguru. Terapija izlaganjem – počevši s malo svjetla i postupno ga smanjujući – može pomoći.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!