Održavanje dobrog zdravlja zubi čini više od pukog održavanja biserno bijelih zubiju. Nedavna istraživanja su otkrila da je loša oralna higijena povezana s drugim fizičkim stanjima, poput dijabetesa i bolesti srca.
Nedavno izvješće Američkog udruženja za srce također je otkrilo vezu između loše njege zuba i slabljenja zdravlja mozga. No, čak i ako perete zube, koristite zubni konac i brinete o čistoći vaše zubne šupljine, stomatolozi kažu da su mnogi od nas krivi zbog nekih životnih navika i oralnih zdravstvenih navika koje bi našim ustima mogle učiniti više štete nego koristi.
1. Citrusno voće
Većina ljudi je svjesna da bezalkoholna pića poput gaziranih sokova štete zubima, kaže stomatolog Arthur Jeske.
“Drugi štetni tvari mogu biti manje očite”, kaže dr. Jeske, poput vašeg jutarnjeg smoothieja s malo soka od limete ili kriške limuna koju dodajete u pivo ili koktel. To je zato što visoke razine kiselosti u mnogim vrstama voća (čak su i grožđe i breskve prilično kisele) mogu uzrokovati demineralizaciju, “što znači da mogu doslovno otopiti vašu zubnu caklinu tijekom vremena”.
Preporuka dr. Jeskea: Pijenje obične vode nakon jela ili pića može pomoći u smanjenju utjecaja voća na zube, piše The Healthy.
2. Čvrsta četkica za zube
“Mnogi ljudi vjeruju da će četkanje s čvršćim vlaknima četkice za zube i abrazivnom zubnom pastom učiniti njihove zube čišćima i bjeljima”, kaže James Galati, predsjednik Udruženja stomatologa države New York. Ali ovi proizvodi zapravo mogu oštetiti zube skidanjem zaštitne cakline i traumatiziranjem tkiva desni oko zuba — što dovodi do povlačenja desni i izlaganja korijena.
Umjesto toga, ciljajte na četke i paste za zube s mekim vlaknima s fluoridom i ADA pečatom odobrenja, kaže dr. Galati.
3. Pretjerano korištenje pasti za izbjeljivanje zuba
Zubne se paste uvelike razlikuju po svojoj abrazivnosti, objašnjava dr. Jeske. Relativna vrijednost abrazije dentina (RDA) proizvoda kategorizirana je prema niskoj, srednjoj i visokoj abrazivnosti.
Primjerice, ako često četkate zube, možda ćete se htjeti držati proizvoda na donjem kraju spektra. Ali ističe da je većina pasti za izbjeljivanje zuba među abrazivnijima. To ne znači da ih morate u potpunosti izbjegavati, ali preporučuje da ih koristite rjeđe u svojoj rutini i zamijenite nježnijom pastom za zube kako biste izbjegli pretjerano trošenje.
4. Pranje zuba odmah nakon jela
Važno je pričekati 15 do 30 minuta nakon jela ili pića prije nego što operete zube, kaže stomatologinja Jacquelyn Schieck. “To omogućuje da se pH u ustima vrati na neutralan, što sprječava skidanje cakline koja je omekšana kiselinama u hrani ili pićima”, rekla je.
5. Nepravilno korištenje zubnog konca
Ako svakodnevno zube čistite zubnim koncem, već ste ispred svih kada je u pitanju zdravlje vaših zuba. Istraživanje koje su proveli centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) sugerira da manje od polovice Amerikanaca svakodnevno koristi konac, a 20% nas nikada ne koristi konac.
Ipak, “iako se čišćenje koncem smatra ‘zlatnim standardom’ za čišćenje između zubi i promicanje zdravlja desni, možda neće biti tako učinkovito ako se koristi nepropisno”, objašnjava dr. Jeske. Primjerice, sredstva za čišćenje međuzubnog područja – male, okrugle četkice s drškama – preporučuju se umjesto konca za neke ljude, poput onih s uznapredovalom bolešću desni. Vaš stomatolog i dentalni higijeničar mogu vas savjetovati koja vrsta konca je najbolja za vas i kako ga učinkovito koristiti.
Važna je i tehnika čišćenja koncem: želite biti sigurni da ste uvukli konac u desni kako biste bili sigurni da učinkovito oslobađate hranu i druge ostatke.
6. Pasta za zube od ugljena
Dr. Galati kaže da je jedan od potencijalno štetnijih internetskih modnih trendova koje je vidio pasta za zube na bazi ugljena, puderi ili tablete. Ovi se proizvodi često promoviraju kao ekološki prihvatljiva, “prirodna” sredstva za čišćenje zubi koja mogu ukloniti površinske mrlje kako bi izbijelili zube i apsorbirali bakterije koje uzrokuju loš zadah.
Ali dr. Galati kaže da je većina zubnih pasti na bazi drvenog ugljena vrlo abrazivna i može uzrokovati štetu koja vaše zube čini podložnijima karijesu i gubitku koštane mase. Osim toga, “nema studija koje pokazuju da izbjeljuju zube bolje od standardnih pasta za zube”, kaže on.
7. Visoka razina stresa
Visoke razine stresa i zahtjevno radno ili životno okruženje povezani su s povećanim zdravstvenim problemima zuba, kaže dr. Galati. Primjerice, stres vas može učiniti sklonijima škrgutanju i stiskanju zubima, što dovodi do pretjeranog trošenja. Nesvjesne živčane navike poput žvakanja noktiju, ukosnica, kapica za olovke ili leda mogu uzrokovati sličnu štetu, dodaje dr. Shieck.
8. Laganje svom zubaru
Medicinski stručnjaci su tu da vam pomognu, a ne da osuđuju vaše navike.
Točne informacije — uključujući vaše životne navike kao što su pušenje, prehrana i uporaba alkohola, dentalne navike i lijekovi ili vitamini koje uzimate — ključne su za vašeg stomatologa kako bi ispravno identificirao probleme sa zubima i osmislio optimalan plan liječenja.
“Neka pogrešna predstavljanja lako je otkriti”, kaže dr. Jeske, kao kad netko kaže da pere zube i čisti zubnim koncem dva puta dnevno, ali mu desni krvare tijekom stomatološkog pregleda. “To može zbuniti dijagnozu ili je odgoditi, što rezultira dodatnom štetom”, rekao je.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!