Avokado je posljednjih godina pravi hit u svijetu - iako je ovo tropsko voće iz prašuma Srednje i Južne Amerike stoljećima dio domaćih kuhinja, u svijetu je postalo popularno tek u ovom desetljeću, no čini se da mu popularnost sve više pada
Naime, sve više restorana diljem svijeta traži alternative avokadu u drugim namirnicama ili ga potpuno napušta.
Razlog tome je što avokado ima ogroman ugljični otisak, za rast mu je potrebno 320 litara vode, a globalna potražnja je tolika da postaje nedostupan lokalnom stanovništvu u područjima gdje se uzgaja, prenosi index.hr.
Tomasina Myers, suvlasnica lanca meksičkih restorana Wahaca, 2021. je predstavila je umak za koji smatra da je dobra alternativa popularnom guacamoleu – zeleni umak wachacamole inspiriran guacamoleom, napravljen od graha, zelenih čilija, limete i korijander.
No, ovaj restoran nije jedini koji je smanjio upotrebu avokada ili ga u potpunosti izbacio.
U Torontu je meksički kuhar Aldo Camarena predložio alternativu guacamoleu napravljenom od paste od tikvica i sjemenki bundeve. Chef Santiago Lastra uključio je umak u stilu guacamole napravljen od pistacija i fermentiranih ogrozda na jelovnik svog meksičkog restorana u Londonu, a irski ugostitelj J. P. McMahon razvio je alternativu guacamoleu od cikorije.
Čak je i popularni zagrebački Boogie Lab izbacio avokado sa svog jelovnika, a poručili su da će sva hrana u Boogie mjestima biti sezonska i domaća. No je li avokado doista toliko loš i, kako neki kažu, lošiji za okoliš od mesa i mliječnih proizvoda?
Avokado – proizvodnja i transport
Avokado raste na drveću, a ta mu činjenica svakako ide u prilog. Naime, drveće hvata ugljen-dioksid iz atmosfere i zauzvrat ispušta kiseonik, a njihovo korenje takođe pomaže u zaštiti tla od erozije.
Stablo avokada potječe iz Meksika, gdje se većina avokada još uvijek uzgaja, no danas se, osim u Meksiku, avokado uzgaja diljem svijeta u tropskim i suptropskim klimatskim uvjetima.
Postojeće plantaže avokada, ako se dobro njima upravlja, nisu problematične. Međutim, kako potražnja za avokadom raste, problemi se javljaju u nekim područjima.
Kad se zemljište raščisti kako bi se napravilo mjesta za stabla avokada ili se voda preusmjeri iz potoka i rijeka radi navodnjavanja, ugljični i vodeni otisak avokada raste.
To ne znači nužno da je avokado loš, to jednostavno znači da njegova proizvodnja nije toliko održiva. Dok se to ne popravi, još uvijek možemo povremeno uživati u avokadu, ali možda ga ne bismo trebali jesti svaki dan kako bismo izbjegli tako veliku potražnju.
Što je gore za okoliš – proizvodnja avokada ili mesa?
Osim toga, stabla avokada zahtijevaju više vode nego ostala stabla – za uzgoj jednog avokada potrebno je 320 litara vode.
No, u usporedbi s mesom, avokado je ipak beskrajno bolji – za proizvodnju 150 grama junetine potrebno je 2315 litara vode, za istu količinu svinjetine 900 litara, a za piletinu 650 litara.
Avokado se često koristi i kao zamjena za maslac, kao namaz ili u slasticama, a za proizvodnju prosječne količine maslaca veličine avokada potrebno je čak 833 litre vode.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare