Istraživanje su proveli tijekom 2021. godine, a u njemu je sudjelovalo 89 žena.
Postoji li zaista G-točka ili je to samo misterij koji od pamtivijeka budi maštu žena, ali i muškaraca koji svojim partnericama žele osigurati nezaboravan i višestruki orgazam.
Iako odgovor na ovo pitanje možda nikada nećemo saznati, znanstvenici iz Turske tvrde da imaju dokaze kako ta mitska točka zaista postoji, prenosi Zimo.
Prema tim tvrdnjama, G-točka nalazi se nekoliko centimetara unutar gornje stijenke vagine, a zanimljivo je kako oni do tih saznanja nisu došli istražujući žene koje su uspjele doživjeti nevjerojatne i do tada nezabilježene orgazme, već upravo suprotno: praćenjem žena koje su doživjele manji broj orgazama i orgazme slabijeg intenziteta.
Znanstvenici iz bolnice Koru Ankara tijekom šest mjeseci pratili su oporavak žena koje su bile na operaciji zatezanja mišića prednje stijenke vagine.
U istraživanju je praćeno 89 pacijentica u dobi od 24 do 62 godine te su znanstvenici pratili podatke o njihovim seksualnim iskustvima prije i poslije operacije.
One su se podvrgle operaciji jer su oslabljeni mišići uzrokovali spuštanje mjehura u prednju stijenku vagine, što je, komentirali su iz ove bolnice, jedan od najčešćih ginekoloških problema, a slabljenje mišića najčešće je uzrokovano rađanjem, prekomjernom težinom ili prolaskom kroz menopauzu.
No dok je operacijom riješen jedan problem, ona je ženama uzrokovala drugi, za mnoge puno veći problem.
Naime, dok su uzbuđenje i želja za seksom ostali isti nakon operacije, to se ne može reći za užitak tijekom seksa jer su intenzitet, kao i učestalost orgazama značajno pali. Razlog za to je, objašnjavaju autori studije, što je G-točka, vjerojatno oštećena u operaciji.
Iako postojanje same G-točke nije dokazano, istraživači u ovoj studiji naglašavaju kako je općenito prihvaćeno da je erogena zona smještena u prednjoj stijenci vagine “jedna od najvažnijih struktura za ženski seksualni orgazam” i ima najvažniju ulogu u njegovu postizanju.
Na temelju rezultata ovog istraživanja znanstvenici predlažu alternativne metode liječenje prolapsa mišića poput laserske terapije, kako bi se izbjegli spomenuti problemi.
Ipak, treba naglasiti kako je istraživanje provedeno tijekom šest mjeseci nakon operacije te nema podataka je li se situacija s vremenom ipak popravila i vratila na staro, za što je potrebno provesti dugotrajnije studije.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!