Prilikom odabira vrtnog cvijeća teško ćete pogriješiti. Brojne su vrste koje možete saditi u svom dvorištu i vrtu, a s kojima nećete nužno imati puno posla.
Vrtno cvijeće može biti jednogodišnje ili višegodišnje, zimzeleno ili listopadno, a odabir će ovisiti o vašim željama te o tome koliko vremena imate da se brinete o svojim biljkama.
Za vrtno cvijeće se često biraju ukrasni grmovi i živice te ono cvijeće koje lakše uspijeva u tlu nego u teglama. Naravno, prije sadnje trebate pripremiti tlo, riješiti se korova i trave kako bi bilo što prozračnije. Na ovaj način biljke mogu dobiti sve potrebne minerale te održavati potrebnu vlažnost.
VEZANE VIJESTI
Mnoge vrste vrtnog cvijeća koje najljepše izgledaju u dvorištu spadaju u starinske biljke za vrt te se često mogu vidjeti. Većinu vrtnog cvijeća ćete moći na jednom mjestu saditi nekoliko godina, no mnogima će biti potrebna promjena tla kako bi i dalje kvalitetno i dobro rasli.
Vrtno cvijeće – vrste
Biljke se dijele na nekoliko različitih vrsti – cvijeće, drveće, grmlje, gljive, kaktuse, ljekovito bilje, povrće, sukulente, voće, začine.. Cvijeće koje se uzgaja na našem području voli topliju klimu s vlažnim jesenima, ali ne previše hladnim zimama. Vrtno cvijeće bi bilo dobro zimi spremati u toplija područja, primjerice garažu ili tavan kako se ne bi u potpunosti uništilo od mraza i niskih temperatura. Dakako, postoji i izdržljivije cvijeće koje nećete morati premještati, no ti detalji ovise od vrste do vrste.
U nastavku donosimo par najljepših vrsta vrtnog cvijeća uz savjete o tome kako saditi vrtno cvijeće i održavati ga.
1. Tulipani
Tulipani spadaju u porodicu predivnih ljiljana te su dobiveni križanjem. Riječ je o zeljastoj biljci poznatog oblika koja se sastoji od lukovice, dugačke stabljike i cvijeta na vrhu. Stabljika obično ima oko 15-ak centimetara te je obogaćena širokim i mesnatim listovima. Boje tulipana mogu varirati od vrste pa su tako najčešći crveni, ružičasti, bijeli i žuti, no postoje i razne boje poput tamno ljubičastih, šarenih u nekoliko boja, pa čak i onih koje sliče plavoj boji. Cvijet tulipana je u sjeni i noću zatvoren, a na suncu kroz dan se širi.
Tulipani se sade iz lukovice u jesen, prije smrzavanja tla. Postoje vrlo rano cvjetajući sve do vrlo kasno cvjetajući. To uključuje razdoblje od kraja prosinca do polovice lipnja. Najbolje uspijevaju na sunčanom položaju i to u tlu koje nema previše vlage. Jednogodišnja su biljka pa ih je potrebno vaditi iz tla i ponovno posaditi u jesen. Preporučuje se svake ih tri godine saditi na drugom mjestu.
2. Begonija
Begonija je predivno vrtno cvijeće koje ima preko 1800 vrsti. Na našem području se obično uzgaja gomoljasta begonija koja se iznosi iz kuće ljeti, a sadi se prije svibnja. Begonija je kombinacija vrtnog cvijeća i kućnog jer se preko zime treba držati na zatvorenom. Ne podnosi niske temperature niti mraz. Poznata je po svojim velikim, brojnim i raznobojnim cvjetovima. Vole vlažna tla i mnogo zalijevanja, no ne podnose dobro temperaturne promjene.
Najviše im odgovaraju temperature od 18 do 22°C. Cvatu u kasno proljeće, rano ljeto pa sve do prvih mrazova. Saditi se mogu iz sjemena, gomolja ili reznice.
3. Gerberi
Gerberi se u svijetu i Hrvatskoj mogu naći u brojnim oblicima te se vjeruje da postoji preko 20 tisuća različitih vrsta ovog vrtnog cvijeća. Riječ je o zeljastoj biljci koja i sama raste u prirodi. Ima dugu stabljiku, lišće prekriveno svilenim dlačicama, a cvjetovi mogu biti od bijele do ružičaste, narančaste, crvene i drugih boja. Gerberi su inače jedno od najčešće rezanih cvjetova te se vrlo često koriste kao dodatak u cvjetnim buketima. Ovo vrtno cvijeće može se saditi u tegle pa prebaciti u vrt ili odmah saditi u vrtu. Vrlo je lako za uzgoj u vrtu i ne traži previše njege, voli topla mjesta, puno svjetlosti i vlažnu zemlju. Sade se podjelom korijena ili sadnjom iz sjemena.
4. Perunika ili Iris
Posebna i poznata biljka perunika višegodišnja je zeljasta cvjetnica. U istu vrstu ovog vrtnog cvijeća spadaju gladiole, šafrani i ljiljani. Perunika je na našem području i samonikla, posebice na području Jadrana gdje se nalazi Jadranska perunika, te na području Samoborskog gorja i Medvednice. Odgovara joj kontinentalna i hladnija klima s vlažnim tlom, ne podnosi lako suha i previše topla područja. Specifična je po svojoj dugačkoj stabljici, tankim listovima i zanimljivom cvijetu s valovitim laticama. Boje mogu varirati od bijele, ružičaste pa sve do ljubičaste. Cvjeta rano, tijekom travna ili svibnja te se vrlo lako prilagođava klimatskim uvjetima. Saditi se mogu iz sjemena ili samo jednog rizoma i to u jesen ili krajem ljeta.
5. Srdašce ili srčeko
Srdašce je vrsta tradicionalnog vrtnog cvijeća na našem području koje se, nažalost, sve rjeđe viđa u vrtovima. Ova zeljasta trajnica dolazi iz porodice dimnjača, a naziva se još i marijino srce, djevojačko srce ili krvavo srce. Srdašce je otporno na niske temperature i nije teško za održavanje. Brzo i rano raste te cvjeta već u rano proljeće. Cvjetovi ove biljke doslovno podsjećaju na srce jer su u tom obliku, a mogu biti svjetlo-ružičaste do tamnije ružičaste boje s malim bijelim laticama na donjem dijelu.
Može narasti oko pola metra u širinu i čak do metra u visinu. Ova biljka ne voli mijenjanje položaja, a sadi se iz rizome ili sjemena. Najviše voli sjenovita područja, a ako je imate na suncu bit će joj potrebno mnogo vode da bi rasla. Zaštitite ovu biljku od jakih vjetrova i mrazova.
Kada saditi vrtno cvijeće?
Vrijeme sadnje vrtnog cvijeća ovisi o vrsti koju odaberete, no svakako će to biti potrebno raditi prije prvih mrazova. Razlog tomu je da se biljka ukorijeni prije nego je uništi hladnoća. Tako osiguravate da će moći rasti na proljeće. Kako smo ranije spomenuli, neko vrtno cvijeće će morati biti prebačeno na toplije područje jer baš nikako ne podnosi hladnije temperature.
One trajnice koje držite u kući se moraju povremeno zaliti i provjeriti da se ne bi počele sušiti. Neke vrste lukovica možete početi saditi već u veljači ako zemlja nije smrznuta, no s obzirom na to da u zadnje vrijeme i u travnju zna biti mraza možda bi bilo dobro pričekati barem do ožujka. Posađene biljke, zbog straha od mraza, možete i zaštititi prekrivačem. Zadnje vrijeme za sadnju nekih biljaka je svibanj. Vrtno cvijeće koje ste držali na zatvorenom kroz zimu možete vaditi u svibnju. U lipnju se mogu saditi tratinčice i maćuhice za jesen.
Kod biljaka koje su bile na vrtu prije nove sezone treba ukloniti osušene cvjetove i listove, zaliti ih i prihraniti. Ako je neko vrtno cvijeće napala štetočina ili bolest, potrebno ih je zaštititi sredstvima.
U jesen se unose biljke u kuću, vrt i cvjetnjak treba prekopati, a prije zime prekriti lišćem ili kompostom.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
