Indonezijski zoološki vrt uspješno uzgaja komodske varane, koje još nazivaju i Komodo zmajevima, nastojeći spasiti od izumiranja te najveće guštere na svijetu za koje klimatske promjene predstavljaju dodatnu opasnost.

Mladi gušteri plaze račvaste jezike šuljajući se ograđenim zoološkim vrtom u gradu Surabayi. Neki se bore za ženke, dok drugi traže plijen u ribnjaku.

Golemi gušteri, koje zbog veličine i agresivnog ponašanja prate brojni mitovi i legende još od davnih vremena, žive u svojem prirodnom staništu, na otoku Komodu i na nekoliko susjednih otoka u istočnoj Indoneziji.

Neki stručnjaci za mitologiju vjeruju da je upravo ova vrsta guštera poslužila kao nadahnuće za priče o mitološkim zmajevima koji bljuju vatru i otimaju princeze te da sve srednjovjekovne priče o zmajevima zapravo potječu s otoka Komodo.

Pošto su kineski mornari još u davnim vremenima plovili vodama današnje Indonezije, s putovanja su donosili priče o velikim zvijerima koje su kasnije preuzeli i vjerojatno preuveličali arapski trgovci, a preko njih i ostatak svijeta.

U rujnu je Međunarodna unija za očuvanje prirode komodske varane uvrstila na svoj Crveni popis ugroženih vrsta, kao razlog navodeći sve veću prijetnju koju za njihovu egzistenciju predstavljaju klimatske promjene.

Očekuje se da će globalni porast temperature i razine mora smanjiti prikladna staništa za komodske varane za najmanje 30 posto u sljedećih 45 godina, upozorili su stručnjaci.

Zaposlenici zoološkog vrta u Surabayi nadaju se da će njihovi napori za spašavanjem ove vrste guštera privući pozornost svjetskih čelnika okupljenih na samitu u Glasgowu te ih potaknuti da poduzmu što brže korake u borbi protiv klimatskih promjena.

Od pokretanja programa uzgoja varana, zoološki vrt je njihovu populaciju povećao na 108 odraslih i 35 mladih, a u fazi inkubacije trenutačno je još 40 jaja.

Čuvar u zoološkom vrtu, Rukin, novinarima je rekao da temperatura i vlaga moraju biti optimalni za parenje ovih velikih životinja.

Dodao je i kako se nada da bi se zmajevi uzgojeni u zatočeništvu mogli vratiti u divljinu.

“Nadam se da ćemo ih uspjeti uzgojiti te da ćemo ovim projektom osigurati da buduće generacije i dalje imaju priliku vidjeti ih u stvarnome životu, a ne samo na slikama”, kazao je.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.